Subota, 22 lipnja, 2024

U Sarajevu organizirana debata o 40 europskih principa kvalitete s potencijalnim efektom na kulturnu baštinu

Must Read

Dokument “Europski principi kvalitete za intervencije financirane sredstvima EU s potencijalnim efektom na kulturnu baštinu“, realiziran u suradnji s UNESCO-om, predstavljen je danas stručnjacima različitih profila koji se bave i zaštitom kulturnog naslijeđa.

Konferenciju je organiziralo Federalno ministarstvo kulture i sporta/Zavod za zaštitu spomenika i Nacionalni komitet ICOMOS u BiH.

– Danas promoviramo prijevod Dokumenta na BHS jezicima koji je Europska komisija sa ICOMOS-om radila od 2018. do 2020. godine. To je skup alata, preporuka i sugestija kako djelovati na projektima koje financira EU, ali koje imaju značajan efekt na kulturnu baštinu – pojasnila je predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS u BiH Elša Turkušić Jurić u izjavi za Fenu.

Cilj tog dokumenta je, dodala je, da bude razumljiv i primjenjiv u svim državama EU – kako na najbolji način iskoristiti prirodne i ljudske potencijale, prostorne resurse, i pri tom paziti kakav efekat imamo na kulturno-povijesno naslijeđe.

Naglasila je da su jako važni interesi lokalne zajednice i mladih, njihove vizije, a koji pripadaju lokalitetu unutar kojeg se nalazi kulturno-povijesno naslijeđe.

Dokument sadrži 40 preporuka i sedam kriterija koji bi se, po riječima Roberta Stergara iz Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, trebali primjenjivati u planiranju i građenju, ali sa aspekta kulturne baštine – na revitalizaciji, nove objekte u starim jezgrama, starim objektima, konzervaciji i restauraciji.

– To je ozbiljan i obiman dokument koji nam daje preporuke kako teče proces od početka planiranja, do realizacije i održavanja objekata, arheoloških lokaliteta, koji su kulturno naslijeđe. Suština dokumenta je da se lokalne vlasti, svake države, približe svjetskim standardima u zaštiti naslijeđa – istakao je Stregar.

Iako preporuke nisu obvezujuće, a neke su teško primjenjive zbog zakonskih regulativa, ali Stregar kaže da se stručnjaci drže preporuka koliko god je to moguće.

Profesor na Filozofskom fakultetu UNSA Edin Bujak smatra da je zbog niza okolnosti teško donijeti neki sveobuhvatni zakon zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa.

– Iako bi to bila dobra prilika za državu, da maksimalno iskoristi, prezentira i zaštiti naše bogato kulturno-povijesno naslijeđe. U tome se i ogleda set smjernica koje se vrlo lako mogu pretvoriti u propise i normative – kazao je Bujak.

Ne preko noći, dodao je, ali polako ih početi primjenjivati kako bi naslijeđe bio jedan faktor razvoja, ali i samoodrživosti, što bi trebao biti cilj svakog spomenika, graditeljske i kulturne cjeline.

Kako je istakao, potrebno je uložiti znatna financijska sredstva, a naša države ne ulaže dovoljno sredstava za zaštitu, istraživanje, konzervaciju i u konačnici, promociju kulturno-povijesnog naslijeđa. Nije to ni blizu europske razine. A na nama je koliko ćemo mi biti mudri i pametni i iskoristiti neku od ovih preporuka i uskladiti naše zakonodavstvo s tim, naveo je Bujak.

Za sudionike panela, upriličena je i “Arhitektonska šetnja – Arhitektura u mom kvartu – sarajevska moderna (1918-1940)“./Fena/HMS/

- Advertisement -

1 COMMENT

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

1 Comment
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Petković odgovorio što ne funkcionira u hrvatskoj igri

Isključiva krivca je na nama, ostali smo dužni navijačima, poručio je hrvatski napadač Bruno Petković na novinarskoj konferenciji u...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -