Britanska kraljevska obitelj, prema nekim procjenama, tamošnjoj ekonomiji donosi više od milijardu i pol funti godišnje, što blijedi u usporedbi s tristotinjak milijuna, koliko se na kraljicu Elizabetu II i njenu obitelj izdvaja iz proračuna.
Politika i nogomet su teme koje se u Hrvatskoj najčešće navode kao one o kojima svatko ima neko svoje mišljenje.
U Velikoj Britaniji njima bi trebalo dodati i kraljevsku obitelj. Spektar mišljenja prosječnih Britanaca o Elizabeti II i njenoj obitelji kreće se od jedne do druge krajnosti: od onih koji kraljicu i monarhiju smatraju neizbrisivim i neizostavnim dijelom britanske povijesti i sadašnjosti, preko onih koji su uglavnom ravnodušni, do onih koji bi ih već sutradan izbacili iz dvoraca i proveli izbore za predsjednika, piše tportal.hr.
Uz tradiciju, poneki skandal i nešto brojnije svečane događaje, poput aktualnih rođenja novog člana kraljevske obitelji te najavljenog skorog vjenčanja, tema koja se najčešće veže uz kraljicu i njenu obitelj su financije.
Koliko monarhija stoji Britaniju, je li ‘isplativo’ financirati kraljevsku obitelj, koliko obitelj ‘vrijedi’ i čime raspolaže? I zarađuje li uopće išta? Niz brojki postoji – neke su egzaktnije, neke su samo procjene – no do točnog odgovora, onog u funtu i penny, nije moguće doći.
Financije kraljevske obitelji mješavina su vlastitih prihoda i troškova te novca koji za njih odvaja država. Nekakvu središnju ulogu igra godišnji iznos koji se za kraljicu i njene potrebe izdvaja iz britanske riznice, odn. proračuna.
Takozvani Sovereign Grant posljednjih godina kretao se u rasponu od tridesetak do četrdesetak milijuna funti, odnosno od cca 260 do 340 milijuna kuna prema sadašnjem tečaju. Taj će iznos od iduće godine biti gotovo udvostručen zbog troškova obnove Buckinghamske palače što se procjenjuju na oko 370 milijuna funti (3,1 milijarda kuna) u idućih desetak godina.
Novac koji na ovaj način dobije kraljica troši se na njene redovne državničke dužnosti poput putovanja, svečanih primanja i svakodnevno održavanje ‘kućanstva’, no ne uključuje troškove osiguranja nje i njene obitelji. Iznos je fiksno vezan uz financijski rezultat koji se ostvari upravljanjem Imovinom krune (Crown Estate) i predstavlja 15 posto, odnosno sada zbog spomenute obnove 25 posto, od dobiti koja se ostvari u godini.
Imovina krune ima poseban pravni status i formalno se nalazi u vlasništvu britanskog monarha, ali on nema prava na upravljanje njome niti mu pripadaju prihodi ostvareni od te imovine.
Povijesno je ta imovina služila kraljevskoj obitelji za financiranje upravljanja državom. Sredinom 18. stoljeća ona je prebačena na državnu riznicu – proračun, čime je s kraljevske obitelji maknuta obaveza financiranja obrane, uprave, nacionalnog duga i sl., a zauzvrat je obitelj dobila pravo na određeni godišnji iznos.
Pod spomenutu imovinu uglavnom spada niz nekretnina diljem Britanije, posebno u atraktivnim dijelovima Londona, kao i razna druga ulaganja od kojih se godišnje ostvaruje zarada. Vrijednost joj se kreće oko 12 milijardi funti (100 milijardi kuna). Uz spomenuti iznos britanski parlament godišnje odobrava nekoliko stotina tisuća funti za troškove kraljičinog supruga, princa Philipa.
Odvojeno od toga, britanska kraljevska obitelj ima dio nekretnina u privatnom vlasništvu od kojih također ostvaruje prihode. Dio tih prihoda odlazi izravno kraljici, a dio je namijenjen njenom najstarijem sinu i članovima njegove obitelji.
Radi se također o prihodima od nekretnina i raznih ulaganja, a prije nekoliko mjeseci u skandalu prozvanom Paradise Papers na svjetlo dana izašla je i informacija da je dio novca iz ovih izvora plasiran u tvrtke koje su registrirane u poreznim oazama.
Porezni status britanske kraljevske obitelji proizlazi iz nekoliko raznih pravnih okvira koji monarha izuzimaju iz uobičajenih pravila i obitelj de facto nije obveznik plaćanja poreza.
No prema nekim postignutim sporazumima u posljednjih dvadesetak godina, kraljica i princ Charles (kao najstarije dijete i prvi u nizu mogućih nasljednika, na njega se odnose neka posebna pravila) svake godine dobrovoljno izdvajaju određeni iznos koji uplaćuju u proračun.
Gledajući sve zajedno, kad se uzmu u obzir i troškovi osiguranja i još neki drugi popratni troškovi, procjenjuje se da kraljevska obitelj Britaniju stoji tristotinjak milijuna funti godišnje (cca 2,6 milijardi kuna).
S druge strane se pak nalaze prihodi. Kraljevska obitelj, koliko god to bilo neumjesno reći, sa svojim palačama i imovinom turistička je atrakcija koja na brojne načine pridonosi britanskoj ekonomiji.
Konzultantska kuća Brand Finance procijenila je da je u 2016. godini kraljevska obitelj donijela Britaniji oko 1,8 milijardi funti prihoda. Samo kroz turizam stiglo je više od 500 milijuna funti, a obitelj pridonosi i na druge načine.
Brand Finance je procijenio i da će u idućih nekoliko godina zahvaljujući kraljevskoj obitelji britanska ekonomija ojačati za dodatne 42 milijarde funti.
Samo razne znamenitosti u vlasništvu britanskog monarha godišnje posjeti više od 2,5 milijuna turista. Dodatni prihodi ostvaruju se i obilježavanjem raznih događaja u obitelji, poput jubilarnih godišnjica braka kraljice Elizabete II i princa Philipa, vjenčanja drugih članova obitelji ili rođenjem novih.
Organizacije koje nose pridjev ‘kraljevski’ također ostvaruju prihode koje usmjeruju u dobrotvorne svrhe, a dodatna vrijednost se stvara i kad se odabrani britanski brendovi mogu pohvaliti da ih koristi kraljevska obitelj.
Procjenjuje se i da čak 200 milijuna funti iznosi dodana vrijednost koja nastaje zahvaljujući kopiranju modnih izbora vojvotkinje od Cambridgea Kate Middleton, a pozitivan utjecaj koji britanska kraljevska obitelj ima na ekonomiju širi se na još mnogo područja.
Na kraju se postavlja pitanje koliko, zapravo, vrijedi kraljevska obitelj, odnosno koliko je njeno bogatstvo. To pitanje također ima nekoliko odgovora, ovisno o tome što se uzima u obzir prilikom procjene. Američki magazin Forbes je prije nekog vremena privatno bogatstvo kraljice Elizabete II procijenio na oko pola milijarde dolara.
S druge strane, postoji vrlo značajan dio imovine koji je u posjedu krune, odnosno koji monarh i kraljevska obitelj čuvaju u ime britanskih građana. Riječ je velikoj kolekciji dragulja, umjetnina i drugih vrijednosti poput namještaja, ali i nekretnina čija se sveukupna vrijednost procjenjuje na oko 25 milijardi funti.
Na kraju, tu je takozvana nematerijalna vrijednost koju predstavlja brend kraljevske obitelji, privlačnost koju daje prestiž danas vrlo popularnih monarha, a koja rezultira u raznim drugim, ranije spomenutim prihodima od turizma, preko dodatne vrijednosti koju kraljevski žig daje pojedinim proizvodima i proizvođačima.
Uzimajući u obzir i tu vrijednost, Brand Finance, čiji je šef jednom prilikom izjavio da je kraljevska obitelj ‘velika reklamna kampanja’ za Veliku Britaniju, vrijednost britanske kraljevske obitelji procjenjuje na više od 60 milijardi funti (510 milijardi kuna).
Kud god da se okrenemo ili gdje god pogledali, teško je pobjeći od medijske prisutnosti britanske kraljevske obitelji i zato se nije teško složiti s procjenom da su kraljica Elizabeta II, prinčevi Philip, Charles, William, Harry i ostatak britanske kraljevske obitelji velika reklama za Britaniju i njen turizam.
Jasno, nije teško ni vidjeti drugu stranu medalje, na kojoj se nalaze nemali troškovi što se za održavanje monarhije, koja nema neku bitnu političku niti ikakvu drugu ulogu u britanskom društvu, odvajaju iz tamošnjeg proračuna. Ali prema monarhu koji nije zaluđen osvajanjem drugih država i pokoravanjem drugih naroda, a uz to dolazi u liku simpatične starice s torbicom, teško je ne izraziti barem malo simpatija.