Nedjelja, 13 listopada, 2024

Viteška je tragedija toliko velika i bolna da se ne tiče samo bh. Hrvata, nego svih naroda i građana u BiH

Vrlo

Predstava „Kroz proces 10-6-93“ inspirirana je događajem u Vitezu u kojem je 10. lipnja 1993. godine osmero djece koja su, na igralištu među obiteljskim kućama, poginula od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, u danu kada je bilo potpisano jednodnevno primirje između HVO-a i Armije RBiH.

„Viteška tragedija toliko je velika i bolna da se tiče ne samo tih ljudi kojima se ona dogodila, ne samo Hrvata Središnje Bosne nego i svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini, svih naroda i građana. Ona je paradigmatična, ne samo zbog onoga što se toga dana dogodilo nego i po svemu onomu što se događalo nakon toga. Čak i po onomu što se trebalo dogoditi, a nije. U cijelom tom procesu bilo je i određenih medijskih kalkulacija i ignoriranja, izostanka društvene i političke reakcije pa do nekih drugih koraka koji su se možda trebali poduzeti kako bi taj događaj dobio neko svoje mjesto ili ulogu u kolektivnoj, društvenoj memoriji ovih naroda i ove države“, izjavio je ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivan Vukoja na konferenciji za novinare održanoj povodom predstojeće premijere predstave „Kroz proces 10-6-93“, autorice i redateljice Marine Petković Liker.

Predstava „Kroz proces 10-6-93“ inspirirana je događajem u Vitezu u kojem je 10. lipnja 1993. godine osmero djece koja su, na igralištu među obiteljskim kućama, poginula od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, u danu kada je bilo potpisano jednodnevno primirje između HVO-a i Armije RBiH.

Predstava je izraz suvremene, rafinirane i suptilne kazališne estetike. Stoga u njoj nema politiziranja ni moraliziranja, ona se ne bavi utvrđivanjem krivnje ni osudom zločinaca, jer to je posao nekih drugih institucija. Bavi se stanjima i osjećajima sjete, boli, razočarenja, ljutnje, tuge, ali i snage, hrabrosti, dobrodušnosti i nade. Prolazak kroz sva ta stanja u konačnici vodi svojevrsnom oslobađajućem iskustvu, pročišćenju i izmirenju, katarzi.

PROCES INTENZIVAN I ZA GLUMCE I ZA PUBLIKU

„Ovo je zbilja bio jedan jako intenzivan i zahtjevan proces za svakog člana HNK Mostar. Drago mi je i ponosan sam što smo izabrali ovu temu i što smo se s njom nosili na ovakav način koji je na trenutke svima nama bio toliko bolan da nas je dovodio do određenog ruba naših mogućnosti i raznih stanja kroz koja smo prolazili. Mislim kako se isplatilo i kako će predstava to pokazati“, zaključio je ravnatelj HNK Mostar.

Rad na ovom kazališnom komadu bio je, kako mu i samo ime kaže, proces, koji je dugo trajao, a redateljica Marina Petković Liker naglasila je kako su glumci kroz to vrijeme jako duboko ušli, ne samo u materijal i sadržaj predstave, nego i u sebe osobno, svoje svjetove i prostore unutar kojih žive i koji ih okružuju.

„Predstava je različita kroz činove što od glumaca iziskuje vrlo kompliciranu, izazovnu i tešku glumačku igru. Iskreno sam im zahvalna što kroz sve ovo prolaze tako profesionalno i umjetnički iskreno, čvrsto i uzbudljivo. Predstava će biti vrlo intenzivna i za publiku, ali ne treba se bojati, vjerojano će se dogoditi olakšanje. Pozivamo ih da se na neki način prepuste, oslobode neke dijelove sebe, da nešto razumiju na drugi način i da izađu mrvicu drugačiji iz ove predstave“, poručila je Marina Petković Liker.

BOL JE UNIVERZALNA

Dramska prvakinja HNK Mostar Jelena Kordić Kuret zahvalila je redateljici u ime čitavog ansambla na „još jednom posebnom, zanimljivom i uzbudljivom procesu“. Taj je proces, u isto vrijeme bio, prema njenim riječima, vrlo iscrpljujući i težak i svi su se morali doticati nekih najbolnijih mjesta.

„Upravo takvi procesi koji od nas zahtijevaju maksimalnu prisutnost i posvećenost su način na koji rastemo i iz kojih učimo. To iskustvo zlata je vrijedno za sve ono što ćemo ubuduće raditi. To izuzetno cijenim i volim takav način rada. Za razliku od predstave ‘Gnijezdo’, koja se isto tako bavila jednom teškom i bolnom temom, ova je još intenzivnija i još bolnija, ne samo zbog sadržaja predstave već i strukture predstave, što je zahtjevno ne samo za nas aktere nego i za publiku. I sama sam u iščekivanju i vrlo sam znatiželjna kako će publika ovo sve prihvatiti“, poručila je Jelena Kordić Kuret.

O boli koja na jedan najteži mogući način čovjeka može zateći kroz gubitak vlastitog djeteta kao polaznoj temi predstave govorio je glumac Miro Barnjak. On je rekao kako su se kroz proces stariji glumci vratili ponovno u ono ratno vrijeme koje je i dalje vrlo česta tema na ovim prostorima.

„Bilo mi je vrlo neobično, složeno i zanimljivo iskustvo prolaziti kroz ovaj proces jer sam i sam bio sudionik rata u Središnjoj Bosni. Rekao bih kako je ovo jedna svojevrsna terapija svima nama. Tema boli univerzalna je. Gubitak djeteta je, bilo da se radi o majci iz Srebrenice, Prijedora, Viteza ili iz Gruda, nenadoknadljiva i trajna bol. U glumačkom smislu meni je ona osobno bila najveći izazov u mojoj dvadesetogodišnjoj karijeri. Ona je na neki način povratak savjesti svih nas, mislim na sve stanovnike Bosne i Hercegovine“, naveo je Barnjak, dodavši „kako u zadnje vrijeme naše samoprozvane političke elite zveckaju oružjem i prijete jedni drugima“.

„Stoga im poručujem da prije nego podijele oružje tuđoj djeci, pošalju svoju u rovove“, kazao je Barnjak.

Paralelno s nastankom predstave HNK Mostar producira i dokumentarni film te radio dramu o ubijenoj viteškoj djeci i njihovim obiteljima. U prošloj i ovoj godini, već su obavljena višekratna snimanja u Vitezu.

Autorica i redateljica predstave Marina Petković Liker mostarskoj publici poznata po predstavi „Gnijezdo“, postavljenoj u HNK Mostar 2018. godine, a koja je među ostalim nagradama, osvojila i dva Grand Prixa: u Sarajevu na festivalu „Dani Jurislava Korenića“ Kamernog teatra 55 i Banja Luci na Međunarodnom festivalu glumca ZAPLET 11, gdje je osvojila i nagradu publike za najbolju predstavu.

Predstava je izraz suvremene, rafinirane i suptilne kazališne estetike.Prva i druga repriza su nedjelju i ponedjeljak, također u 20 sati. U predstavi igraju: Miro Barnjak, Ana Franjčević, Mario Knezović, Jelena Kordić Kuret, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Mirela Mijačank Kordić, Robert Pehar i Ivan Skoko.

- Advertisement -

3 KOMENTARI

  1. Toliko o armiji bih vojsci koju su vodili generali koji sada niječu da su vršili ratne zločine. A mi Hrvati
    Vazda pustimo da nam drugi kroje sudbinu i povijest. Treba pozvati ratne zločince na Hrvatske sudove po uzoru na Srbe. I ova predstava je doprinos istini ali je kap u moru. Sa ovima koji ne priznaju zločine treba onako kako zaslužuju bez oprosta i milosti.

  2. Zločinci iz mjehurića ortodoksni muđosi su to mapravili. Pekli se u paklu. To je jad i bijeda bila prije rata a ostali su i poslije.Znam ih osobno.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Последняя новост

Trump će protjerati milijune migranata. Neki su već Bidenovi glasači…

Kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp najavio je novi plan za deportaciju imigranata u toj državi. On to planira...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -