Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao je danas predavanje o temi ” Borba za slobodu , dostojanstvo i demokraciju u islamskom svijetu – Iskustva bosanskih muslimana ” u Centru za islamske studije Sveučilišta u Oxfordu . Izlaganje je počeo podsjećanjem na misao svoga oca , prvog predsjednika Predsjedništva RBiH , Alije Izetbegovića , od prije 44 godine .
” Čitav muslimanski svijet se nalazi u stanju vrijenja i promjena . Ma kako bude izgledao ovaj svijet pošto ove promjene naprave prvi uzlazni krug , jedno je sigurno : to više neće biti svijet iz prve polovice ovog vijeka . Epoha pasivnosti i mirovanja prošla je zauvijek . Jer , jedan svijet od 700 milijuna ljudi , s ogromnim prirodnim resursima i na zemljopisnoj poziciji prvog reda , koji je nasljednik kolosalnih kulturnih i političkih tradicija i koji je nosilac žive islamske misije , ne može još dugo ostati u položaju najamnika . Ne postoji sila koja bi mogla spriječiti novu muslimansku generaciju da ne učini kraj tom nenormalnom stanju ” , citirao je , rekavši kako današnji svijet svjedoči društvenim lomovima , revolucijama , konfliktima i ratovima .
Bakir Izetbegović je kazao kako je riječ o dubokim društvenim i političkim promjenama koje su fermentirane desetljećima i koje su konačno krenule u smjeru stvaranja slobodnih društava i demokratskih struktura vlasti .
” Dobro obrazovana generacija muslimana , slobodnog mišljenja , napokon je počela slamati lance koji su tako dugo sprečavali napredak islamskog svijeta . Ta generacije muslimana traži slobodna društva umjesto zatvorenih , vladavinu prava umjesto vladavine jedne osobe , demokraciju umjesto diktature , pravdu i poštenje umjesto opresije i korupcije . Nikakva sila ne može spriječiti ove nove generacije osvojiti slobodu , preuzmu sudbinu u svoje ruke i sudjeluju u oblikovanju svijeta budućnosti . Uz sva posrtanja i padove , uz sve pogreške , zastranjivanja , otpore , krize i zastoje , ovo je nepovratan i nezaustavljiv proces ” , zaključio je član Predsjedništva BiH .
Rekavši kako je duh islama inkluzivan i priznaje sve što je dobro i napredno , Izetbegović je kazao kako taj duh ” ne ruši ” nego ” on gradi i nadograđuje ” .
” Ništa što svijet čini boljim , što oslobađa ljudsku kreativnost , ne može biti protiv islama . I ništa što je islamsko ne može biti protiv slobode , napretka i oslobađanja ljudskih potencijala . ”
Podsjetivši na ulogu muslimana u ne tako davnoj povijesti , doprinosu razvoju globalne , univerzalne kulture i civilizacije i unapređivanju znanja koja su zaticali u zemljama kojima su ovladavali , Izetbegović je kazao kako muslimani moraju uzeti aktivno učešće u vremenu koje je pred nama – vremenu munjevito brzih razmjena informacija i utjecaja .
” Muslimani moraju uzeti aktivno učešće u ovoj borbi i ostati otvoreni za dijalog . Ne smije ih zatrovati gorčina akumulirana kroz vijekove fizičke i duhovne dominacije Zapada . Ne smiju upasti u zamku radikalizma , u želju za osvetom i uništenjem , u opasne ideologije zatvaranja u sebe , ideologije radikalne ekskluzivnosti . Ne smiju strahovati od drugog i drugačijeg . Moraće tragati za formulom inkluzivnosti , za funkcionalnom kombinacijom izvorno islamskih vrijednosti i najboljih od onih vrijednosti koje smatramo zapadnim , modernim ” , kazao je Izetbegović tijekom predavanja u Centru za islamske studije Sveučilišta u Oxfordu .
Naveo je kako europski muslimani imaju posebnu ulogu u traganju za tom formulom prožimanja , inkluzije i integracije .
” Kada govorimo o islamu i muslimanima u Europi , neophodno je odmah demantirati skoro prihvaćeno shvaćanje da je Europa ‘ kršćanski kontinent ‘ i da je njena kultura judeo – kršćanska , a da je islam stranac u njoj . Naročito je bitno otkloniti opasnu zabludu o navodnom kulturološkom i civilizacijskom sukobu navodno progresivne kršćanske Europe , s jedne strane , i navodno retrogradne muslimansko – orijentalne prijetnje , s druge strane . Europa nije rodno mjesto ni jedne od velikih monoteističkih religija , pa ni kršćanstva ” , kazao je naglasivši kako sve tri velike monoteističke , abrahamske religije potječu s istog izvora , s istog , relativno uskog zemljopisnog područja i da , što je najvažnije nose gotovo identične poruke i zagovaraju identične bazične vrijednosti .
” Islam nije stranac u Europi , niti je stran njezinom duhu . Upravo obratno : onoga što danas nazivamo duhom Europe vjerovatno ne bi bilo bez sudjelovanja i doprinosa islama u formiranju identiteta Europe , doslovno u svim područjima društvenog života , od religije i filozofije , preko umjetnosti , politike , ekonomije i organizacije države , do prirodnih znanosti , zanatstva pa i kulinarstva ” , kazao je Izetbegović dodavši kako je islam u Europi intenzivno prisutan u zbroju od preko 1.300 godina , au mnoge dijelove Europe stigao je dva i više stoljeća prije kršćanstva .
U svom predavanju Izetbegović je podsjetio kako su ” bosanski muslimani , Bošnjaci , jedan od autohtonih europskih naroda koji je već pola milenija u islamu ” . Napomenuo je kako je to narod koji je u borbi za opstanak , slobodu i dignitet , na vlastitom mikroplanu , prošao mnoga iskušenja kroz koja prolaze ili će proći muslimani diljem svijeta .
” To je mali narod koji nosi veliko povijesno breme . Bošnjaci su prastari europski narod , ” stojnici od vajkada ” , kako je to , na upit jednog istraživača etnogeneze , definirao jedan mudar seljak iz okolice Sarajeva . Ime zemlje Bosne – Bosona , u X vijeku spominje bizantski car i povjesničar Porfirogenit u svom djelu ” De administrando imperio ” , i njene granice , u manje – više istom obliku zadržat se od tog vremena do današnjih dana . Kroz svo vrijeme svog trajanja Bosna je bila točka dodira istoka i zapada , mjesto susreta ideja , religija i interesa , ali prije svega mjesto koegzistencije pripadnika abrahamskih tradicija . ”
Kao jedan od specifikuma srednjevjekovne Bosne , Izetbegović je podsjetio na postojanje autohtone Crkve bosanske , ” heretičke i bliske katarima i patarenima , čiji pripadnici su se nazivali krstjani ili Dobrim Bošnjanima ” .
Potom se osvrnuo i na posljednje sukobe čije je poprište bila Bosna tijekom nekoliko desetljeća svog postojanja , naročito u XX vijeku , upozorivši na činjenicu da su ti sukobi ” svaki put bili uvezeni izvana , kroz intervencije i invazije tuđinaca ” .
” Ono što Bosna ustvari jeste – a to je prirodna multikulturalna i multireligijska zajednica , izgrađeno je kroz vijekove mira , tolerancije i poštivanja drugih i drugačijih . Sarajevo je grad sa stotinu minareta , ali i grad brojnih i golemih crkava i sinagoga . Uz katoličke katedrale i markantnu Sabornu pravoslavnu crkvu , tu je i velika protestantska , kao i subotarska crkva . Sve najbitnije bogomolje se nalaze u povijesnom dijelu Sarajeva , na jednom kvadratnom kilometru i skoro da se oslanjaju jedna na drugu ” , kazao je Bakir Izetbegović podsjetivši da se ime naroda koji je nastanjivao Bosnu nalazilo već u titularu bizantskog cara Manuela Komnena iz 1166. godine gdje ih on naziva Bosenikos .
Podsjetivši da se u povelji bosanskog kralja Stjepana II Kotromanića iz 1332. koristi naziv Bošnjani , što će osmanlijski osvajači prilagoditi vlastitom izgovoru u naziv Bošnjaci , Izetbegović je kazao kako ” drugog naziva za stanovnike Bosne nije bilo sve do druge polovine XIX vijeka kada se pod snažnim utjecajem velikodržavnih projekata iz susjedne Srbije i Hrvatske bosanski pravoslavci i katolici počinju imenovati Srbima i Hrvatima ” .
” Bošnjaci su islam počeli prihvaćati prije dolaska Osmanlija na teritorij Bosne , ali masovno prihvaćanje nove vjere se postupno odvijalo kroz prvi vijek vladavine Osmanlija . Bošnjaci i Crkva bosanska su se duhovno , politički i vojno odupirali i istoku i zapadu , i Vatikanu i Bizantu , i papama i kraljevima . Invazija Otomana pak nije shvaćena katastrofično . Turci su u više navrata bili saveznici bosanskih banova i kraljeva , a islam je u mnogim aspektima bio prirodan nastavak vjere Dobrih Bošnjana koja nije priznavala sakrametne , liturgiju , crkvenu hijerarhiju , ikone i kipove . Osmanlijska država je osvajala teritorije ali nije porobljavali narode , zatirala njihovu kulturu i duh , tjerala ih na promjenu vjere . Nemuslimani su imali mogućnost da novcem iskupe vojnu obvezu , ali i šansu , koju su često koristili , da prihvate islam , a time i ratničku obvezu i šansu da napreduju do samog vrha osmanlijske države . Nakon povlačenja osmanlijske države u granice današnje Turske ostale su crkve , samostani , sinagoge , čitave države , narodi i kulture , u potpunosti su očuvani . Neki povjesničari stoga smatraju da bi ispravan prijevod sintagme Osmanli Devlet , dakle službenog naziva države , trebao biti Osmanlijski Commonwealth , zajednica naroda , a ne Osmanlijska imperija ” , kazao je Izetbegović .
Osvrnuvši se na kraj XIX vijeka , nakon Berlinskog kongresa i povlačenja Osmanskog carstva iz Bosne , Izetbegović je kazao da su ” Bošnjaci doživjeli dramatično povijesno iskustvo ” .
” Osvanuli su kao podanici kršćanske imperije protiv koje su ratovali stotinama godina . Austrija je u prethodnim stoljećima napadala Bosnu kad god je procijenila da ima šansu za uspjeh . Eugen Savojski je , samo u svrhu slabljenja protivnika , krajem XVII stoljeća nenadano prodro do Sarajeva , spalio grad iu roblje odveo tisuće muslimanskih djevojaka … ” , nastavio je .
” Može zvučati paradoksalno , ali austro – ugarska okupacija se , nakon prvobitnog šoka , pokazala spasonosnom za fizički i duhovni opstanak Bošnjaka . Austro – ugarska monarhija je bila pravna država , štitila je individualna i kolektivna prava naroda koji su ulazili u njen sastav . Sve što se na tadašnjem Balkanu našlo u međuprostoru i izvan kontrole dviju kozmopolitskih imperija , Otomanske i Austro – Ugarske , bilo je pošast za muslimane . Muslimani , i sve što je pdtsjećalo na njihovu vjeru i kulturu , su doslovno izbrisani s tog prostora , iz dijelova Srbije , Crne Gore , Makedonije . S druge strane , Bošnjaci su dobili šansu da sačuvaju imovinu , vjeru , identitet , da se školuju , kulturno i politički organiziraju unutar Austro – Ugarske države ” , kazao je član Predsjedništva BiH .
On je u govoru podsjetio na prvi tramvaj u Austro – Ugarskoj monarhiji pokrenut u Sarajevu , da je Begova džamija bila prva s električnom rasvjetom u svijetu , kao i uvođenje različitih standarda u organizaciju države i javne uprave .
” Bošnjaci su uzvratili lojalnošću . Bili su vrlo cijenjeni državni službenici i ratnici i uživali posebne privilegije koje traju do današnjih dana : djeca iz Bosne i Hercegovine su u izbjeglištvu tijekom posljednjeg rata koristili mogućnost besplatnog školovanja u Austriji koje su izborili njihovi pradjedovi . Iskustvo Bošnjaka s austro – ugarskom vladavinom je dragocjeno za odnos muslimana prema Zapadu , prema uređenim sustavima i sekularnim pravnim državama . ”
Izetbegović je potom podsjetio da su ” Bošnjaci u vremenu od 1918. do 1992. , od završetka Prvog svjetskog rata do početka agresije na BiH , živjeli u četiri različite južnoslavenske zajednice ” koje su ih ignorirale , asimilirale , a povremeno i dopuštale agresivne napade na njihove živote i imovinu ” .
” Nacionalizmi su ugrožavali fizički opstanak Bošnjaka . Radikalni ateizam u vremenu komunističke vladavine je ugrožavao opstanak njihove vjere i identiteta ” , naveo je Izetbegović i dodao : ” U vremenu prve Jugoslavije , kojom su dominirali Srbi , Bošnjacima je oduzeto preko milijun hektara zemlje , zabranjeno je ime Bošnjak , ukinut naziv bosanski za jezik , čak je i vjera nazivana muhamedanskom umjesto islamom . Napadi na živote i imovinu su bili tako intenzivni , čitava sela su poklana u vremenu mira , da su morale reagirati sile pobjednice u Prvom svjetskom ratu i posebnim sporazumom obavezati Srbiju jamčiti prestanak napada ” .
Izetbegović je kazao i kako je vrijeme Drugog svjetskog rata jedan od dva mračna povijesna momenta u XX vijeku u kojem su Bošnjaci ” dodirnuli dno patnje i iskušenja ” .
” Cijela Bosna je mezaristan nevino pobijenih muslimana , a rijeka Drina na granici sa Srbijom je njihova najveća masovna grobnica ” , kazao je dodavši kako je komunistički režim koji je vladao skoro pola vijeka donio je i nešto dobrog za Bošnjake – nacionalizmi su prigušeni , životi su bili sigurni , Bošnjaci imaju šansu da se školuju i budu dijelom državnog i vojnog establišmenta .
” Nemaju pravo na etničko ime , na popisima se vode kao ‘ neopredijeljeni ‘ , njihov jezik je srpsko – hrvatski , nemaju akademiju nauka , nacionalne i kulturne institucije . Zatvaraju se džamije , medrese , tekije , mektebi . Reisu – l – ulemu faktički imenuje Središnji odbor Komunističke partije . Zabranjen je rad političkih partija , ukinuti slobodni mediji , svi koji su pružali otpor ideološkom teroru su pozatvarani . Otpor mladih bošnjačkih intelektualaca organiziranih u ilegalnu organizaciju ” Mladi muslimani ” je skršen drakonskim kaznama . Vođe su strijeljane ili osuđene na višedesetljetne kazne ” , podsjetio je Izetbegović .
Kazao je kako je teror nad Bošnjacima tijekom XX vijeka , koji je mijenjao samo oblike i intenzitet , učinio je da pretežni dio ovog naroda danas živi u dijaspori , dva milijuna Bošnjaka živi u Bosni , a da je dvostruko više kroz iseljeničke valove otišlo u Tursku , SAD , Australiju i zemlje Europe .
Izetbegović je kazao kako je najteži , genocidni napad na Bošnjake izvršen je u vremenu raspada državne zajednice Jugoslavije , početkom devedestih godina XX vijeka , kad su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman dogovorili podjelu bh. . teritorija 1991. u Karađorđevu .
” Ipak , na referendumu o neovisnosti koji je organiziran u ožujku 1992. pokazalo se da je ogromna većina građana , uključujući i dio Srba , a posebno Hrvata , privržena Bosni i Hercegovini . Oko dvije trećine stanovništva je izašlo na referendum i gotovo stopostotno poduprlo neovisnost ” , kazao je Izetbegović dodavši kako je potom uslijedio brutalni napad tadašnje JNA i paravojnih srpskih jedinica na BiH kojem se krajem 1992. priključila Hrvatska aktiviranjem HVO – a kao i izdajnička vojska Fikreta Abdića ” sačinjena od Bošnjaka koji su surađivali s Miloševićem ” .
Podsjetio je da je u brutalnom četverogodišnjem ratu u BiH izvršeno svirepo etničko čišćenje stanovništva i temeljito uklanjanje tragova muslimanske kulture i tradicije . Izetbegović je uz ostalo podsjetio kako je Sarajevo izdržalo jednu od najdužih opsada u povijesti ratovanja izgubivši gotovo desetinu stanovništva koje se zateklo u okruženju , a da je kulminacija rata bio genocid izvršen u Srebrenici .
” Rat nije izgubljen . Armija BiH koja je trebala da izdahne pod udarcima deseterostruko jačeg udruženog neprijatelja je začudo počela jačati , raste , uzvraća . S gotovo zaustavljenom privredom , odvojeni u potpunosti od ostatka svijeta , branioci Bosne su uspjeli izgraditi jedan kompleksan sustav koji je odbranio zemlju i narod . ”
Objasnivši događaje koji su doveli do potpisivanje Mirovnog sporazuma u Daytonu , Izetbegović je podsjetio na riječi svoga oca nakon povratka iz Daytona : ” Moralni pobjednici smo mi , vojnog pobjednika nema , svi smo izgubili . ”
” Otpor bosanskih patriota , pretežno Bošnjaka , je bio uspješan i iz njega se mogu povući neke važne lekcije . Nedostajalo nam je skoro sve što je potrebno za vođenje ravnopravne borbe , taj nedostatak je morao biti nečim kompenziran . Oružje nismo imali , morali smo imati nešto drugo na što smo se oslanjali . Mislim da su dva najvrijednija oslonca bili vjera i znanje . Moralna i intelektualna snaga . Bošnjaci su većinom vjernički i većinom obrazovan narod ” , kazao je u predavanju u uglednom Centru Bakir Izetbegović .
Govoreći o ratnom razdoblju , Izetbegović je napomenuo kako je sačuvana multietničnost državnih i vojnih struktura , da je sačuvana sloboda govora , okupljanja , sloboda medija , da nikad nije uvedena uobičajena ratna cenzura ..
” Čelnici su bili umjereni , mudri , strpljivi i snažno povezani s narodom ” , kazao je te spoemnuo neka od imena poput Alije Izetbegovića , Harisa Silajdžića , reisu – l – uleme Mustafe Cerića , generala Rasima Delića , Jovana Divjaka i Stjepana Šibera , rekavši kako su ” bili ‘ po mjeri ‘ i ukusu naroda ” .
” Vjerujem da su Bosna i Bošnjaci prošli svoju golgotu . Kao što poslije velikog zemljotresa slijede manja potresanja tla , tako se i poslije rata javljaju političke krize i povremene tenzije , ali njihov intenzitet je sve slabiji i , uvjeren sam , da one vode konačnom smirivanju i stabilizaciji . Proces smirenja i pomirenja na razini naroda je evidentan . Državni organi se ujedinjuju i jačaju . Odnosi sa susjednim zemljama su korektni . Sve zemlje u regiji se priznaju i podržavaju na putu ka članstvu u Europskoj uniji ” , naveo je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u svom govoru .
No , upozorio je i na , kako je kazao , ” tamniju stranu ” stanja u BiH , rekavši da je zemlja segregirana kao nikad u historiji , da je dejtonska struktura države kopmlicirana , da procedure donošenja odluka pružaju previše mogućnosti blokade …
” Zbog toga Bosna ozbiljno zaostaje na putu ka članstvu u Europskoj uniji . Snage i akteri koji su razarali Bosnu i Hercegovinu oružanim sredstvima su i dalje snažno prisutni , i uvijek postoji opasnost da svoje planove pokušaju dovršiti političkim sredstvima , blokadama državnog sustava . Moraju biti spriječeni . Stabilizirajuće reforme moraju biti nastavljene uz pomoć međunarodne zajednice . Obnova multietnične matrice , koja je stvarana tisuću godina , a zatim pocijepana silom i zločinom , mora biti dovršena . Bosna je je jedno od onih mjesta na zemaljskoj kugli na kojem se zapliću i raspliću odnosi i emocije cijelog svijeta . Bosna je točka dodira , raskrsnica civilizacija . Restauracija i očuvanje ovog mikrokozmosa nije važna samo za Bosnu i Bošnjake , onaje od presudne važnosti za sav civilizirani svijet . I mora biti podržana od svog civiliziranog svijeta ” , poručio je Bakir Izetbegović na kraju svog obraćanja na Sveučilištu Oxford .
( Vijesti.ba / AA )