Published On: Tue, Oct 30th, 2012

ISTRAŽIVANJE Sarajlije ne vjeruju političarima, Mostarci žele ispitati uzroke rata

Tim Centra za empirijska istraživanja religije u BiH i tim sveučilišta u Edinburgu predstavio je u Sarajevu rezultate istraživanja “Pomirenje i izgradnja povjerenja u BiH”, provedeno na području Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Bugojna, piše Večernji list.

Istraživanje je provedeno s ciljem stjecanja dubljeg uvida u percepcije stanovništva o procesu pomirenja i izgradnje povjerenja u BiH, kao i same ideje pomirenja. Tijekom istraživanja, između ostalog, ispitivala se percepcija stanovništva o ulozi institucija, državnih i lokalnih u ovom procesu, vjerskih zajednica, obrazovnih institucija, novinara, većinskih i manjinskih zajednica, kulturnih i javnih osoba.

Mir i pomirenje

Cilj je bio da se utvrdi u kojoj su mjeri te percepcije uvjetovane karakteristikama kao što su dob, spol, nacionalna identifikacija, religioznost, pripadnost manjini, odnosno većina na ispitivanom teritoriju i poratnim iskustvima. Mir, izgradnja povjerenja i pomirenja su važni ciljevi za skoro 90 posto ispitanika. No, iako je u pitanju veliki postotak onih koji smatraju mir veoma važnim ciljem u izgradnji povjerenja, nisko na ljestvici odgovora našlo se pitanje utvrđivanja odgovornosti, odnosno krivice.

 

Naime, iako su odgovori kreću malo iznad 50 postotaka, samo 18 posto ispitanika smatra ovo pitanje veoma važnim. Nisko na ljestvici odgovora našlo se i pitanje vezano uz ustavne promjene. Tako je 54 posto ispitanika odgovorilo da su ustavne promjene veoma važan cilj u izgradnji povjerenja, dok ih važnim smatra 18 posto. Razvidno je da postoji snažna potpora ciljevima u procesu izgradnje povjerenja, dok je puno manje odlučne potpore pruženo aktivnostima pomirenja usmjerenima na prošlost.

Ispitivanje prošlosti

Kada je u pitanju ispitivanje prošlosti, odnosno davanje ocjene vrijednosti ovog procesa koji bi se bavio prošlošću, ova opcija je najbolje ocijenjena u Sarajevu, a najlošije u Mostaru. Ispitanici pripadnici hrvatske većine u Mostaru u svojim odgovorima nedvojbeno su potvrdili potrebu za istragom o uzrocima rata.

 

Također, u Mostaru su pripadnici manjine više vrednovali ulogu nenacionalista u pomirenju na gradskoj razni, nego Hrvati kao većinsko stanovništvo. Isto tako mostarski Hrvati su u prosjeku imali pozitivnije mišljenje o ulozi vjernika, nego predstavnici ostalih naroda u ovom gradu, a kod Bošnjaka u Mostaru je najmanji postotak povjerenja u ulogu vjernika laika.

 

U Sarajevu bošnjački ispitanici vrednuju doprinos iskrenih vjernika više nego druge etničke skupine. U Banjoj Luci je srpska većina pokazala da ima više povjerenja u utjecaj vjerskih poglavara, vjernika laika i religijskih institucija od manjina.(Dnevnik.ba)