Četvrtak, 18 srpnja, 2024

Hrvatska: Vlasnici stanova studentima otkazuju najam jer je isplativije iznajmljivanje turistima

Must Read

O izazovima koji pogađaju hrvatske turističke gradove u emisiji Studio 4 na HRT-u govorile su prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zadru – prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić i  dr. sc. Jana Vukić, pročelnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Sveučilište u Zadru je integrirano sveučilište koje ima 27 modela, pet znanstveno-istraživačkih centara, Centar za strane jezike i Centar za tjelesno vježbanje i sport. Imaju oko 5000 studenata na preddiplomskoj i poslijediplomskoj razini. Mnogo je to studenata, a oni stanuju u dva studentska doma, ali jedan veliki dio studenata stanuje i u privatnom smještaju. Koliko je studenata u podstanarstvu?

– Naši podaci pokazuju da više od 60% naših studenata stanuje u privatnom smještaju, kazala je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Početkom turističke sezone studentima se otkazuju stanovi

Međutim, događa se da s dolaskom toplih mjeseci studenti se moraju iseliti iz stanova.

– To je nešto što smo doznali u tim našim anketama o zadovoljstvu i onda smo odlučili poduzeti određene korake s obzirom na to da nam je stalo da unaprjeđujemo stalno studentski standard i da pokušavamo riješiti izazove pred kojima oni stoje i koji su u našoj nadležnosti i da im možemo pomoći. To je uistinu se pokazalo kao jedan od problema da pogotovo u srpnju studenti teško pronalaze privatni smještaj. Iz tog razloga smo počeli razgovarati prvo s našim pročelnicima na sastavnicama i s predstavnicima studentskog zbora kako bismo možda i modificirali kalendar nastavnih aktivnosti i pomogli studentima, pojasnila je.

Ipak, vrlo teško je uskladiti zahtjeve za razvojem održivog turizma i života lokalnog stanovništva.

-Ovo je ogromna tema koja se tiče ovih najmlađih generacija, studenata, ali i ostalih tzv. ranjivih skupina, i starijih ljudi i ljudi koji imaju niži imovinski status, mladih obitelji ili onih koji bi željeli možda imati obitelj, kazala je dr. sc. Jana Vukić, pročelnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Ovo je divno da Sveučilište u Zadru pokušava napraviti i ima mogućnosti da barem djelomično riješi problem. Tako i Sveučilište u Dubrovniku imalo je jedan pokušaj izgradnje kapaciteta smještajnih za studente. Međutim, ono što se događa je taj problem usklađivanja, odnosno neusklađenosti i nejasnih ciljeva što nama turizam zapravo treba donijeti kao svima, kao državi i kao stanovnicima. Nažalost, mi svi govorimo o dobrom turizmu, imamo puno strategija, puno dokumenata, usklađuje se s međunarodnim propisima itd. Ali (…) povremeno se komunicira s određenim grupama ili rješava parcijalno neki problem, pokušavaju jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi, riješiti na svom teritoriju. Ali to je državni problem, a i međunarodni, napomenula je.

Pojavila se inicijativa na zadarskom sveučilištu da se pomogne studentima tako što bi se prilagodio kalendar nastavnih aktivnosti.

– Naši studenti slušaju nastavu dva semestra, u zimskom i ljetnom, i nakon svakog semestra polažu ispite u takozvanim većim ispitnim rokovima, zimskom i ljetnom. A ako im ostanu neki ispiti nepoloženi, onda imaju pravo polagati i u jesenskom ispitnom roku. Sada su trenutno razmaci između tih ispita 14 dana u svakom roku. Imaju pravo izaći na dva termina i razmišljali smo o tome da jednostavno skratimo i taj razmak između ispita, ali u isto vrijeme da stavimo naglasak na kontinuirano vrednovanje studenata, što znači da bi tijekom cijele godine učili u manjim cjelinama, imali mogućnost polagati to gradivo i pokazivati kako su usvojili ishode učenja u takozvanim kolokvijima ili međuispitima, kako ih neki nazivaju, kazala je prof. Pintarić.

Samim time ispitni bi rok koji trenutno završava sredinom srpnja bio gotov oko 20. lipnja. I nakon toga bi studentima ostalo vrijeme, pogotovo studentima na završenim godinama prijediplomskih i diplomskih studija, da se kvalitetno pripremaju za svoje završne, odnosno diplomske radove, što im je trenutaćno dosta stresno kada to sve ostane za rujan, pojasnila je.

– Osim toga, na našem sveučilištu boravi i broj studenata iz europskih zemalja koji dolaze kod nas u okvirima različitih mobilnosti i primijetili smo da također polažu ispite prije svega u tim prvim ispitnim terminima, što znači da se i oni moraju vratiti na svoje matične studije i prilagoditi se svojem matičnom akademskom kalendaru, nastavila je.

Posljedice masovnog turizma vidljive u brojnim gradovima na obali 

Zadar, Dubrovnik, Šibenik, Pula, Split. Brojni gradovi trpe posljedice tog masovnog turizma. Kakav bi naš turizam trebao biti da bi bio funkcionalan i na zadovoljstvo i ljudi koji žive u tim sredinama?

– To je zapravo dogovor oko vizije Hrvatske kao turističke zemlje. Ne u smislu reklamiranja Hrvatske, znači brendiranja, nego u smislu dogovora nas interno hoćemo li se držati onoga što nam piše u Ustavu kao temeljnom dokumentu. A to je da je prostor i stanovništvo da je to nešto što je najviše vrijedno. Prostor u smislu prirode, zaštite dostojanstva čovjeka i svega toga. Nažalost ono što se događa kao posljedica ovog nedovoljno raspravljane vizije, ciljeva, konkretnih načina djelovanja, vodi k tome da se ruše te temeljne vrijednosti. Narušava se kvaliteta života ljudi, narušava se kvaliteta okoliša, izrazito se devastira prostor, rekla je  dr. sc. Jana Vukić, pročelnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dodala je da se posljedice posebice mogu vidjeti na otocima.

– To su male zajednice, mali gradovi, općine ili čak sela koji budu zatrpani užasnim izgradnjama, nekontroliranim, neplaniranima u odnosu količine izgradnje prema broju stanovnika ili prema krhkosti te zajednice. Taj turizam bi morao početi biti kontroliran i planiran, nastavila je.

Ustvrdila je da su demografski podaci loši jer mladi ljudi odlaze, a turizam stalno ima potrebu za radnom snagom.

– Ali to ne dozvoljava da vi živite čitavu godinu od toga, osim ako dižete cijene. I tu treba napraviti balans, zaključila je.

Sve više studenata radi uz studij

Posao i rad studenata jedan je od razloga zbog kojih se zadarsko sveučilište odlučilo na ideju skraćivanja akademske godine.

– Imamo podatak našeg studentskog centra da kroz našu godinu više od 70% naših studenta radi. Bilo da su to neki kratkoročni angažmani ili nešto što dugoročnije rade. A evo, podatak baš za ovaj ljetni period je da je zaposleno oko 1500 studenta, otkrila je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Brojke pokazuju da studenti imaju potrebu raditi, bilo da je to uzdržavanje uz studiji ili  unapređivanje nekih svojih vještina, kompetencija.

Kakav im je standard; kako žive studenti?

Životni standard studenata ovisi o nizu faktora. Ovisi o tome gdje su smješteni, otkud dolaze, kakve su obiteljske prilike, koliko sredstava mogu izdvojiti za svakodnevni život, ali mislim da se bore kao i svi ostali. Svjedočimo svakodnevnim povisivanjima cijene u našim obalnim gradovima, tako da su zasigurno pod financijskim pritiskom, kazala je Pintarić.

- Advertisement -

1 COMMENT

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

1 Comment
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Zašto Zelenski odjednom želi Rusiju na sljedećem ‘mirovnom samitu’?

Razumijevanje političkih odluka kijevskog režima može biti prilično izazovno, djelomično zato što se te odluke zapravo donose u Washingtonu....
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -