BANJALUKA, HAG – Političke partije i nevladine organizacije iz RS ocijenile su jučer da Haški tribunal nije opravdao svoje postojanje i da je radio selektivno, dok partije s hrvatskim i bošnjačkim predznakom poručuju da je njegov doprinos pomirenju naroda na ovim prostorima značajan.
Staša Košarac, šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je povodom 20 godina od osnivanja ovog suda da se Haški tribunal pokazao kao izrazito politički.
“U javnosti RS Haški tribunal doživljava se prvenstveno kao politički sud, koji očito ima selektivan pristup, jer sudi isključivo pripadnicima srpskog naroda”, rekao je Košarac.
Isto tako, Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da nema nikakve sumnje da je to politički sud koji su oformile zapadne sile kako bi “pokrile” svoju ulogu u ratu devedesetih godina prošlog vijeka.
Haški sud, poručio je Petar Kunić, poslanik DNS-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH, nije u suštini opravdao osnivanje, jer je tijekom dvadesetogodišnjeg postojanja djelovao pristrano i sudio uglavnom Srbima. Istog je mišljenja i Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, koji kaže da u prilog tome govore presude, i navodi da je daleko od toga da je doprinio pomirenju.
Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, izjavio je da Haški tribunal nije doprinio pomirenju na ovim prostorima i da ovaj sud ne može imati odrednicu “Međunarodna”.
Čedomir Antić, povjesničar iz Naprednog kluba, rekao je da je Haški tribunal svojom nepravednošću i dubokom mržnjom koju su pojedini suci i tužitelji pokazali prema srpskom narodu, pokazao da je instrument rata, a ne ustanova pravde.
S druge strane, Veso Vegar, glasnogovornik HDZ 1990, vjeruje da je Haški sud donio određeni rezultat u pomirenju i ispunio ono zbog čega je osnovan.
“Premda, bilo je previše očekivanja od jednog suda, pa bio to i Međunarodna, da on može pomiriti do jučer zavađene strane”, rekao je Vegar.
Ševket Hafizović, član Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS iz SDA, rekao je da je Tribunal postigao cilj i da je kao takav bio potreban, ali da je mogao i puno bolje. I Mehmed Bradarić, poslanik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da smatra da je opravdano postojanje Haškog suda.
“Ne mislim da bi nacionalni sudovi podizali optužnice protiv svojih građana, a upravo je zbog toga i otvoren ovaj međunarodni sud”, rekao je on i dodao da su uloga i značaj Haškog tribunala nesporni i od izuzetnog značaja za pomirenje građana i naroda u BiH.
Inače, današnjem obilježavanju 20 godina od osnivanja Haškog tribunala prisustvovaće predstavnici međunarodnih institucija, drugih međunarodnih sudova sa sjedištem u Haagu, kao i diplomatskog kora, uključujući diplomate iz zemalja bivše Jugoslavije.
Kontrola politike
Florence Hartmann, nekadašnji glasnogovornik Haškog tužiteljstva, ocijenila je da je Sud u Haagu u posljednjoj fazi svog rada ponovo stavljen pod oštru kontrolu politike, što potvrđuju i konačne presude Anti Gotovini i Momčilu Perišiću. Hartmann smatra da je Haški tribunal odustao od svog zadatka i prvenstveno se bavi stvaranjem pravnog nasljeđa kakvo odgovara velikim silama koje sebi prave alibi za izbjegavanje odgovornosti za intervencije diljem svijeta. Ona je istakla kako u državama regije izostaje volja priznati vlastite zločine, te navodi da je Haški tribunal doprinio da ratovi na prostoru bivše Jugoslavije budu najdokumentovaniji u povijesti ratovanja.
Presude Tribunala
Narod Broj osuđenika Godina kazne
Srbi 62 974,5 +5 doživotnih
Hrvati 12.166
Bošnjaci 543,5
Albanci 2 19
Makedonci 1 12
wpDiscuz