Haag pretrpan, pa odgodio presudu Prliću i ostalima

“Pravosnažna presuda Jadranku Prliću i još petorici nekadašnjih čelnika Herceg Bosne, koje je Haško tužilaštvo optužilo za udruženi zločinački poduhvat, teške povrede ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja ratovanja i etničko čišćenje nehrvata tijekom proteklom rata, bit će izrečena u svibnju ove godine”, potvrdila je jučer za Nezavisne Magdalena Spalinska, glasnogovnica Haškog tribunala.
Tako je datum izricanja presude u ovom velikom predmetu, čiji je posljednji okvirni termin bio ožujka ove godine, ponovo prolongiran, što će nesumnjivo izazvati nove spekulacije o razlozima, prvenstveno jer se još osjećaju posljedice bure nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
No, Spalinska negira da ovakav rasplet, osim čisto tehničkih razloga, ima bilo kakvu drugu pozadinu.
“Razlog je što je Tribunal u ovoj godini krcat predmetima, tako da presude u predmetu ‘Prlić i ostali’ još neće biti, iako suci rade punom parom. Dakle, jedini razlog je što suci u Tribunalu istovremeno rade na mnogo predmeta“, kazala je Spalinska.
Identičnu informaciju o terminu izricanja presude ima i odvjetnik Senka Nožica, koja u predmetu “Prlić i ostali” zastupa drugooptuženog Brunu Stojića.
Ona pretpostavlja da su razlozi samo ti što je ovo, kako kaže, najveći haški predmet uopće, pa bi shodno tome kompletan rad na predmet trebalo da bude obimniji od svih drugih.
“Ovo je najveći predmet po dva osnova: po broju optuženih, ali i broju uvedenih dokumenata. Ogromna je dokumentacija i transkripti, a činjenica je i da je predsjedavajući sudac vodio i predmet ‘Šešelj‘”, ističe Nožica.
Ona očekuje da će presuda, kakva god da bude, iz tih razloga također biti opsećna, ne sporeći da se sa izricanjem ipak previše čeka.
Ipak, iz određenih krugova uvelike se spekulira da Haški tribunal svjesno odugovlači s izricanjem ove presude, koja bi umnogome mogla da odredi karakter rata u BiH u kontekstu vojne i političke uloge Republike Hrvatske.
Te spekulacije dobile su na značaju nakon izricanja oslobađajuće presude Gotovini i Markaču, ali i činjenice da je nakon toga preliminarni rok izricanja presude čelnicima Herceg Bosne već dva puta pomjeren.
Inače, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Slobodan Praljak, Milovoje Petković i Berislav Pušić optuženi su po čak 26 točaka, a optužnica protiv njih dosad je dva puta dorađivana. Zanimljivo je da je Haško tužiteljstvo, iznoseći pred Tribunalom završne riječi u veljači 2011. godine, za optuženu šestorku zatražilo čak 220 godina zatvora.
Suđenje šestorici čelnika Hrvatske Zajednice Herceg Bosne vođeno je na tri jezika, a sve to, uz silne transkripte, treba da bude prevedeno na naše jezike. I ove činjenice donekle opravdavaju to što se izricanje presude ipak razvuklo unedogled, makar se pojavljuje sve više spekulacija o razlozima.
Inače, zanimljivo je i to da obrana presudu očekuje na francuskom jeziku.