Građani BiH dnevno na duhan troše 3,3 milijuna maraka

Građani BiH dnevno za duhan troše u prosjeku 3,3 milijuna maraka, što je u odnosu na 2012. godinu povećanje za 100.000 KM, pokazuju posljednji statistički podaci.
Prema podacima koje je objavio Svjetski atlas duhana, jedan pušač iz BiH godišnje u prosjeku ispuši 2.261 cigaretu, odnosno 114 kutija.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja broji 3.843.000 građana, pa dolazimo do zaključka da bh. populacija godišnje potroši više od 434 milijuna kutija cigareta ili dnevno 1,9 milijuna pakovanja. Ako se uzme u obzir da prosječna kutija cigareta košta oko 2,74 KM, građani u BiH dnevno za duhan troše nešto manje od 3,3 milijuna KM.
U BiH je u petak obilježen 31. siječanj, Nacionalni dan bez duhanskog dima, a Stela Stojisavljević, liječnik Službe socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo RS, kazala je da u RS 28,7 posto odraslog stanovništva svakodnevno puši.
Stojisavljevićeva precizira da je među pušačima više od polocine onih koji puše 20 i više cigareta dnevno, a najveći broj svakodnevnih pušača je od 55 do 64 godine starosti.
Kada je u pitanju Zakon o zabrani pušenja, Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana u RS, ističe da je on isti kao i u EU, ali se nažalost ne provodi kako treba.
Marković je istakao da se u EU ili Kanadi zakoni iz ove oblasti strogo poštuju.
“I kod nas piše kako je za osoba koja bude uhvaćena da puši na zabranjenom mjestu kazna 100 KM, u ugostiteljskom objektu kazna je 400 KM pa naviše, ali se, nažalost, zakon ne provodi kako treba”, rekao je Marković na konferenciji za novinare u Banja Luci, povodom Nacionalnog dana bez duhanskog dima.
On je rekao da je pušenje bolest ovisnost i da nikotin u mozgu izaziva iste efekte kao i kokain.
“Sagorijevanjem jedne cigarete stvara se oko 4.000 štetnih sastojaka koji napadaju ljudsko zdravlje, od toga je više od 40 kancerogenih materija”,upozorava Marković.
On je naglasio da je najbolji efekt za smanjenje broja pušača u povećanju cijene cigareta, što potvrđuju i pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije.
“U svim zemljama gdje je cijena cigareta visoka manji je broj pušača“, kazao je Marković.
On je rekao kako su mladi osnovna populacija koja ne treba pušiti, te podsjetio da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, u suradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture i Institutom za javno zdravstvo RS, te drugim partnerima, prošle godine treći put provelo istraživanje pušenja kod mladih u 60 škola u RS, a rezultati će biti poznati sredinom ove godine.
Alen Šeranić, viši stručni saradnik za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, napomenuo je da je u RS 2004. godine donesen set zakona u funkciji borbe protiv pušenja – Zakon o zabrani prodaje duhana i duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima i Zakon o zabrani reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda.
Šeranić je dodao da pušenje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema, te da godišnje u svijetu od posljedica pušenja umre između četiri i pet milijuna ljudi.
Prema istraživanju zdravlja stanovništva RS iz 2011. godine, prosječna dužina pušačkog staža iznosi 20,2 godine, a približno dvije trećine svakodnevnih pušača puši više od 20 cigareta dnevno.
Duhanskom dimu u RS na javnim mjestima izloženo je 80,7 posto, u kući 60,1 posto i na radnom mjestu 53,6 odsto stanovništva koje je obuhvaćeno istraživanjem.
Sociolozi smatraju da se povećan broj pušača može opravdati dinamikom života i problematikom s kojom se građani svakodnevno susreću.
“Mnogo stresnih situacija tjera nas da posežemo za cigaretama, jer nam pružaju pet minuta smirenosti, bez obzira na to što su one loša po zdravlje”, rekla je Biljana Milošević, sociolog.