Bosna i Hercegovina se od 1. lipnja prošle godine, i javnog priopćenja MONEYVAL-a te poziva Stručnoj grupi za financijsko djelovanje (FATF), već nalazi pod posebnim financijskim nadzorom zbog neusklađenosti propisa i prakse u borbi protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti s međunarodnim standardima.
Međutim, dalje neotklanjanje manjkavosti, koje je utvrdio MONEYVAL, može dovesti i do konačnog stavljanja zemlje na tzv. sivu ili čak i crnu listu FATF-a.
Na crnoj listi FATF-a trenutno se nalaze Iran i Narodna Republika Koreja, dok se na sivoj listi nalaze Alžir, Ekvador i Mijanmar. Stavljanjem zemlje bilo na sivu bilo na crnu listu FATF-a praktično se smatra da ta zemlja predstavlja opasnost po sigurnost i stabilnost međunarodnog financijskog sistema, te preporučuju efektivne mjere zaštite.
Posljedično, svaka zemlja ima pravo individualno djelovati i utvrditi mjere za postupanje u financijskim transakcijama s takvim zemljama. Te mjere bi imale direktan utjecaj na sve financijske transakcije koje bi fizička i pravna lica iz naše zemlje vršila s inozemstvom, piše Avaz.
Da bi se utvrdio značaj preporuka FATF-a i MONEYVAL-a, potrebno je pojasniti njihov nastanak i djelokrug djelovanja. FATF, eng. the Financial Action Task Force, je međunarodna organizacija osnovana 1989. godine s ciljem uspostavljanja standarda za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i ostalih prijetnji integritetu međunarodnog financijskog sistema.
Predstavlja najistaknutije međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. MONEYVAL je poseban odbor stručnjaka Vijeća Europe zadužen za praćenje provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Osnovan je 1997. godine, a ima 30 članica, među kojima je i BiH. Od 2006. godine MONEYVAL je pridruženi član FATF-a. MONEYVAL je zadužen za provođenje evaluacije mjera za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma za zemlje koje nisu članice FATF-a, te tako i za BiH.
U slučaju da se u toku evaluacije zemlje utvrde manjkavosti u sistemu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, upućuje se poziv zemlji za izradu akciojskog plana s jasnim vremenskim okvirom za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
Takav poziv upućen je BiH 2011. godine, dok je MONEYVAL iskazao zabrinutost u vezi postojanja manjkavosti već 2009. godine. Ukoliko zemlja ne ispuni akcijski plan na vrijeme, poduzimaju se koraci kako bi se izvršio pritisak na vlasti, uključujući i misiju visokog nivoa koja je posjetila BiH u veljači 2014. godine, dok je u lipnju iste godine izdato već spomenuto priopćenje za javnost.
Ovim priopćenje MONEYVAL i FATF su članicama, ali i drugim državama, dali preporuku, odnosno uputili poziv, da obrate posebnu pažnju na sve financijske transakcije s fizičkim i pravnim osobama i institucijama iz BiH.
Stavljanjem zemlje na listu nekooperativnih zemalja, što su ustvari siva i crna lista, došlo bi do daljeg pooštravanja kriterija za sve transakcije s našom zemljom.
Tako bi svaki odljev novca prema inozmestvu, što uključuje i plaćanje prema dobavljačima, kupovinu roba i usluga, bio predmet posebne i detaljne provjere u smislu traženja dodatne dokumentacije koju bi pravna i fizička lica morala priložiti prilikom plaćanja u banci, duži period procesuiranja transakcije i vrlo vjerojatno veće naknade za obradu.
I svaki priljev sredstava u zemlju, uključujući doznake, mogao bi biti predmet posebne kontrole, u ovisnosti od mjera koje bi zemlja iz koje se novac šalje poduzela. Banke iz BiH bi bile kategorizirane u grupu koja zahtijeva posebnu obradu i pažnju, te bi samim tim, i sve uplate na račune građana iz inozemstva imale poseban tretman.
Otvaranje predstavništva bh. kompanija u inozemstvu bilo bi pod specijalnim nadzorom, dok bi investiranje u BiH bilo znatno otežano, jer bi i strani investitori bili upoznati s rizicima i tretmanom BiH od strane institucija svojih zemalja.
To bi moglo podrazumijevati i posebne mjere nadzora za vlastito poslovanje, što bi u konačnici moglo dovesti i do odustajanja od investicije. Koliko ozbiljne mjere se mogu poduzeti jasno je u primjeru Irana za koji pojedine države, za svaku transakciju, zahtijevaju konsultacije i suglasnost svog Ministarstva financija i/ili posebnog tijela za suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma.
Ukupni efekti po BiH i njene građane tako bi, usljed navedenoga, uključivali smanjenje razmjene s inozemstvom, pogoršanje, već postojeće, loše konkurentnosti zemlje, spomenuto odustajanje od investicija, što bi rezultiralo smanjenjem potencijalnih radnih mjesta, smanjenim izborom roba i usluga i pogoršanjem samog ugleda zemlje u svijetu.
Upitna bi bila i kreditna sredstva iz inozemstva, a ukoliko bi i dolazila, cijena bi morala obuhvatiti dodatne rizike, što bi značilo veće kamatne stope kako za pravna tako i za fizička lica u BiH, piše Avaz.
wpDiscuz