Četvrtak, 13 veljače, 2025

FINANCIJSKI NADZOR Što bi za prosječnog građanina značilo uvrštavanje BiH na crnu listu

Vrlo
- Advertisement -

Bosna i Hercegovina se od 1. lipnja prošle godine, i javnog priopćenja MONEYVAL-a te poziva Stručnoj grupi za financijsko djelovanje (FATF), već nalazi pod posebnim financijskim nadzorom zbog neusklađenosti propisa i prakse u borbi protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti s međunarodnim standardima.

Međutim, dalje neotklanjanje manjkavosti, koje je utvrdio MONEYVAL, može dovesti i do konačnog stavljanja zemlje na tzv. sivu ili čak i crnu listu FATF-a.

Na crnoj listi FATF-a trenutno se nalaze Iran i Narodna Republika Koreja, dok se na sivoj listi nalaze Alžir, Ekvador i Mijanmar. Stavljanjem zemlje bilo na sivu bilo na crnu listu FATF-a praktično se smatra da ta zemlja predstavlja opasnost po sigurnost i stabilnost međunarodnog financijskog sistema, te preporučuju efektivne mjere zaštite.

Posljedično, svaka zemlja ima pravo individualno djelovati i utvrditi mjere za postupanje u financijskim transakcijama s takvim zemljama. Te mjere bi imale direktan utjecaj na sve financijske transakcije koje bi fizička i pravna lica iz naše zemlje vršila s inozemstvom, piše Avaz.

Da bi se utvrdio značaj preporuka FATF-a i MONEYVAL-a, potrebno je pojasniti njihov nastanak i djelokrug djelovanja. FATF, eng. the Financial Action Task Force, je međunarodna organizacija osnovana 1989. godine s ciljem uspostavljanja standarda za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i ostalih prijetnji integritetu međunarodnog financijskog sistema.

Predstavlja najistaknutije međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. MONEYVAL je poseban odbor stručnjaka Vijeća Europe zadužen za praćenje provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Osnovan je 1997. godine, a ima 30 članica, među kojima je i BiH. Od 2006. godine MONEYVAL je pridruženi član FATF-a. MONEYVAL je zadužen za provođenje evaluacije mjera za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma za zemlje koje nisu članice FATF-a, te tako i za BiH.

U slučaju da se u toku evaluacije zemlje utvrde manjkavosti u sistemu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, upućuje se poziv zemlji za izradu akciojskog plana s jasnim vremenskim okvirom za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Takav poziv upućen je BiH 2011. godine, dok je MONEYVAL iskazao zabrinutost u vezi postojanja manjkavosti već 2009. godine. Ukoliko zemlja ne ispuni akcijski plan na vrijeme, poduzimaju se koraci kako bi se izvršio pritisak na vlasti, uključujući i misiju visokog nivoa koja je posjetila BiH u veljači 2014. godine, dok je u lipnju iste godine izdato već spomenuto priopćenje za javnost.

Ovim priopćenje MONEYVAL i FATF su članicama, ali i drugim državama, dali preporuku, odnosno uputili poziv, da obrate posebnu pažnju na sve financijske transakcije s fizičkim i pravnim osobama i institucijama iz BiH.

Stavljanjem zemlje na listu nekooperativnih zemalja, što su ustvari siva i crna lista, došlo bi do daljeg pooštravanja kriterija za sve transakcije s našom zemljom.

Tako bi svaki odljev novca prema inozmestvu, što uključuje i plaćanje prema dobavljačima, kupovinu roba i usluga, bio predmet posebne i detaljne provjere u smislu traženja dodatne dokumentacije koju bi pravna i fizička lica morala priložiti prilikom plaćanja u banci, duži period procesuiranja transakcije i vrlo vjerojatno veće naknade za obradu.

I svaki priljev sredstava u zemlju, uključujući doznake, mogao bi biti predmet posebne kontrole, u ovisnosti od mjera koje bi zemlja iz koje se novac šalje poduzela. Banke iz BiH bi bile kategorizirane u grupu koja zahtijeva posebnu obradu i pažnju, te bi samim tim, i sve uplate na račune građana iz inozemstva imale poseban tretman.

Otvaranje predstavništva bh. kompanija u inozemstvu bilo bi pod specijalnim nadzorom, dok bi investiranje u BiH bilo znatno otežano, jer bi i strani investitori bili upoznati s rizicima i tretmanom BiH od strane institucija svojih zemalja.

To bi moglo podrazumijevati i posebne mjere nadzora za vlastito poslovanje, što bi u konačnici moglo dovesti i do odustajanja od investicije. Koliko ozbiljne mjere  se mogu poduzeti jasno je u primjeru Irana za koji pojedine države, za svaku transakciju, zahtijevaju konsultacije i suglasnost svog Ministarstva financija i/ili posebnog tijela za suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma.

Ukupni efekti po BiH i njene građane tako bi, usljed navedenoga, uključivali smanjenje razmjene s inozemstvom, pogoršanje, već postojeće, loše konkurentnosti zemlje, spomenuto odustajanje od investicija, što bi rezultiralo smanjenjem potencijalnih radnih mjesta, smanjenim izborom roba i usluga i pogoršanjem samog ugleda zemlje u svijetu.

Upitna bi bila i kreditna sredstva iz inozemstva, a ukoliko bi i dolazila, cijena bi morala obuhvatiti dodatne rizike, što bi značilo veće kamatne stope kako za pravna tako i za fizička lica u BiH, piše Avaz.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Pravo iz furune

Američki ministar obrane poručio Ukrajincima da je povratak na granice iz 2014. nerealan

Američki ministar obrane poručio Ukrajincima da je povratak na granice iz 2014. nerealan Američki ministar obrane Pete Hegseth danas je...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -