KADA je ta zemlja bila u recesiji, Sovjetski Savez je još postojao, a internet nije, piše ugledni Economist u seriji tekstova o Australiji.
Ekonomski najuspješnija zemlja na svijetu
Economist dalje piše kako nijedna zemlja iz skupine bogatijih zemalja osim Australije nije uspjela tako dugo rasti i zaključuje da je, barem po tome, Australija ekonomski najuspješnija zemlja na svijetu.
Ugledni tjednik je objavio grafove koji pokazuju kontinuirani rast od 1991. godine kada je Australija izašla iz recesije.
No, pišu, u drugim je segmentima ta zemlja još impresivnija.
Dok su u mnogim bogatim zemljama plaće stagnirale, u Australiji su, naime, snažno rasle, iako nešto manje posljednjih godina. Problem koji je u mnogo zemalja izazvao razne negativne političke pojave, poput populizma, u Australiji tako jedva da postoji.
Australija se ističe i po drugim specifičnostima
No to nije jedino po čemu se Australija ističe.
Dok države diljem svijeta pokušavaju spriječiti imigraciju, Australija prima do 190 tisuća novih stanovnika godišnje, gotovo tri puta više, uzme li se u obzir broj stanovnika, nego što godišnje primi SAD.
Tolerantnost prema došljacima mogla bi biti odraz, piše Economist, uspješnosti njezine socijalne države. Javni dug iznosi samo 41 % BDP-a i jedan je od najnižih među razvijenim zemljama.
Australski zdravstveni sustav je hibrid privatnog i javnog. Država pruža osnovnu zaštitu za sve, plaćajući klinikama i bolnicama naknadu za svaki obavljeni zahvat, a oni koji žele više od osnovne zaštite to dodatno plaćaju. Država potiče građane da uplate u privatno zdravstveno osiguranje koje jamči manje cijene nego što bi im se to inače naplatilo u klinikama.
Mali troškovi za mirovine
I što se tiče mirovina država snosi relativno mali dio troškova, što je daleki san za mnoge razvijene zemlje.
Economist piše kako, naravno, nije sve savršeno. Ističu uobičajenu zabrinutost da je australska ekonomija previše vezana uz Kinu, koja je najveći kupac australskih minerala. Ljudi se boje, nastavlja Economist, da će se, ako padne kineska ekonomija, s njom urušiti i australska.
Economist spominje i probleme zbog toga što se mnogi Aboridžini doživljavaju kao nacionalna sramota te one vezane uz emisije štetnih stakleničkih plinova.