Objavom rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine svima obznanjeni su razmjeri egzodusa Hrvata iz glavnog grada Bosne i Hercegovine. I umjesto da se nadležne Kantonalne, gradske i općinske vlasti zabrinu, i pobrinu da se zaustavi dalji pad broja Hrvata iz Sarajeva, nastavilo je širenje mita o adekvatnoj nacionalnoj zastupljenosti Hrvata u kantonalnim i nižim institucijama.
Dnevnik.ba je ovim povodom poslao upit na službene mailove press službe Kantona Sarajevo. Ukupno je pet mailova uposlenih u kantonalnoj javnoj službi, i nitko od njih nije potvrdio ni da je zaprimio upit našeg portala.
Suvišno je i govoriti da nitko do danas nije odgovorio na jednostavno pitanje:
Koji je nacionalni sastav direktora i predsjednika uprava svih Javnih ustanova u Kantonu Sarajevo!?
S obzirom da smo prepušteni neslužbenim informacijama, pronašli smo ukupno 31 javno poduzeće u Kantonu Sarajevo kojemu Skupština ili Vlada posredno ili neposredno imenuju direktora.
U ovom popisu se ne nalaze obrazovne ustanove.
S obzirom na veličinu Kantona Sarajevo, Dnevnik.ba se unaprijed ograđuje od mogućih propusta u popisu – moguće da je neka ustanova izostavljena, ili da su neki podaci o direktoru u međuvremenu izmijenjeni.
Iako je nezahvalno procjenjivati nečiju etničku pripadnost samo putem imena, upravo je to način zlouporabe etničke zastupljenosti na rukovodećim mjestima Javnih službi i ustanova. Prema našoj slobodnoj ocjeni, od 31 direktora kantonalnih poduzeća, samo su dva Hrvata.
Naravno, postoji mogućnost da ih se mnogo više tako izjasnilo kako bi ispunilo etničku kvotu, i da upravo zbog toga Press služba ne želi dati službeni odgovor na upit.
Dva direktora Hrvata (uz ogradu da se ni oni možda tako ne izjašnjavaju) su direktor Bosanskog kulturnog centra Mario Pejić i Igor Jerković, direktor veterinarske stanice KS.
Ne želeći umanjiti vrijednost ni jedne institucije, ipak se mogu rangirati neke institucije. Tako na primjer Direkcija za puteve, GRAS, Klinički centar UNSA, RAD doo, Sarajevogas, TV SA, Vodovod i kanalizacija, Toplane i Zavod za izgradnju imaju višemilijunske godišnje promete i proračune. To se smatraju najznačajnijim javnim poduzećima u Kantonu Sarajevo, oko kojih se vrte i najteže političke bitke.
Za razliku od navedenih, na samom dnu značaja su institucije kulture poput spomenutog Bosanskog kulturnog centra, Biblioteke i Collegium Artistikum (koje uopće nema direktora) i jedva spajaju kraj s krajem. Proračuni su im tek fragment onoga što „obrću“ velika javna poduzeća. U takva definitivno spada i skromna Veterinarska stanica na Stupu.
Takva dva poduzeća, koja nisu nikom zanimljiva posebno, pripala su Hrvatima.
Zanimljivo je napomenuti da je Mario Pejić sin Marinka Pejića, predsjednika HNV-a i nasljednika Luke Markešića. Obojica su se višestruko dokazali kao „lojalni sarajevski Hrvati“ spremni u svakom trenutku kritizirati svaku hrvatsku politiku podilazeći bošnjačkoj. Ovakav politički konformizam očigledno je verificirao Marija Pejića da može upravljati BKC-om.
U protivnom, i ovo skromno mjesto bi pripalo Bošnjacima.
Popis Javnih poduzeća u Kantonu Sarajevo i direktor:
1. Apoteke Sarajevo – direktor Emina Oruč,
2. Biblioteke Grada Sarajeva – direktor Zlatko Topčić,
3. Bosanski Kulturni Centar – direktor Mario Pejić,
4. Centar Skenderija doo SA – direktor Amer Kapo,
5. Collegium Artisticum – bez direktora
6. Direkcija za puteve KS – direktor Nermin Drnda,
7. Direkcija za robne rezerve KS – direktor Ismet Vukotić,
8. Direkcija za turizam KS – Nepoznato
9. Disciplinski centar za maloljetnike SA – direktor Nermin Mušikić,
10. Dom za djecu bez roditeljskog staranja – direktor Saudin Đurđević,
11. Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba SA – direktorica Sanita Alagić,
12. Kantonalna Javna ustanova za zaštićena područja KS – Osman Delić,
13. Kantonalni centar za socijalni rad KS – direktor Adnan Podžo,
14. KJKP GRAS doo SA – direkor Avdo Vatrić,
15. Klinički centar Univerziteta u SA – direktorica Sebija Izetbegović,
16. PARK DOO SA – direktor Alen Ramić,
17. Poljoprivredno dobro Butmir – direktor Mirsad Memišević,
18. POKOP DOO SA – direktor Goran Cerić,
19. Profesionalna vatrogasna brigada KS – komandir Mahir Halilović,
20. Rad doo SA – direktor Selim Babić,
21. Sarajevogas doo SA – direktorica Nihada Glamoč,
22. Sarajevošume – direktor Nermin Demirović,
23. Televizija Kantona Sarajevo – direktor Elvir Resić,
24. Toplane SA – direktor Admir Džubur,
25. Tržnice-Pijace SA – direktor Jasmin Terović,
26. Veterinarska stanica Sarajevo – direktorr Igor Jerković,
27. Vodovod i kanalizacija doo SA – direktor Nezir Hadžić,
28. Zavod za informatiku i statistiku KS – direktor Timur Gadžo,
29. Zavod za izgradnju KS – direktorica Ljiljana Pelidija,
30. Zavod za planiranje razvoja KS – direktor Hamdija Efendić,
31. ZOI-84-Olimpijski centar SA – direktor Midhat Hubijar,
Potrebno je napomenuti da su podaci o direktoru Direkcije za turizam KS nedostupni javnosti, kao i informacije čime se ova direkcija uopće bavi.
Ništa bolja situacija nije ni u Vladi Kantona Sarajevo, koja bi trebala biti primjer i nižim radnim jedinicama. U dvanaest ministarstva samo jednom je na čelu Hrvat, ministarstvu pravde i uprave. Ni Srbi nemaju više – na čelu ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša nalazi se vječni Čedomir Lukić iz SDA.
1. Ministarstvo financija KS – Jasmin Halebić,
2. Ministarstvo kulture i sporta KS – Mirvad Kurić,
3. Ministarstvo obrazovanja i nauke KS – Elvir KAzazović,
4. Ministarstvo pravde i uprave KS – Mario Nenadić,
5. Ministarstvo privrede KS – Muharem Šabić
6. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS – Čedomir Lukić,
7. Ministarstvo saobraćaja KS – Mujo Fišo
8. Ministarstvo stambene politike KS – Senad Hasanspahić,
9. Ministarstvo unutrašnjih poslova KS – Vedran Mulabdić,
10. Ministarstvo za boračka pitanja KS – Muharem Fišo,
11. Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice KS – Amela Dautbegović,
12. Ministarstvo zdravstva KS – Zilha Ademaj
Kada su mediji prije desetak godina pisali o nezastupljenosti Hrvata u kantonalnim i drugim tijelima vlasti, vlast je odgovorila da oni ne „broje krvna zrnca“ i da „ne znaju tko je što po nacionalnosti i da im ne pada na pemet pitati“.
Ipak, brojnost Hrvata pokazuje da vlasti Kantona Sarajevo itekako znaju brojati krvna zrnca, jer su se dobro potrudili da ih izbace iz svih institucija vlasti. A kada ih ne mogu izbaciti – jednostavno se izjasne kao Hrvati.
T.M., Dnevnik.ba