Kao na traci, između dvaju sastanaka u predsjedničkoj palači, dobili smo svoj termin za intervju s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
A on relaksiran i raspoložen čak i unatoč činjenici da se nalazi na američkoj “crnoj listi” ili da bi ga daleko od pozicije vlasti željele vidjeti i neke europske administracije. A teme mnogobrojne – odluke Ustavnog suda, izmjene Izbornog zakona…
Prije odluke Ustavnoga suda rekli ste da bi se BiH mogao dogoditi raspad. Zašto ste to rekli i mislite li tako i danas?
– Ta odluka je jedna od onih koje vode k tome. Naravno da mislim.
U kojem smjeru idu te odluke?
– Riječ je u gubitku povjerenja u pravosudnu instituciju koja je postala politički sud zbog politike stranaca koji su stajali iza ove odluke. I onda nam govore kako treba poštovati ustavne instancije, što za nas načelno nije problem, ali kada imate egzaktni dokaz da se oni bave politikom, onda sve postaje jasno. Uostalom, mi smo i uputili žalbu kako bi se pokazao besmisao toga suda. Očekivali smo ovakvu odluku. Imali bismo problem da je bila drukčija. Ne mogu vjerovati da su toliko naivni.
Jeste li onda zahvalni sucima Ustavnog suda BiH zbog ovakve odluke?
– Nisam ja zahvalan. Ja govorim o politički motiviranom centru i to je za nas protivnički centar.
Ali tamo sjede i dvojica Srba?!
– Da, ali su oni izuzeli svoje mišljenje i u kontinuitetu tako postupaju. Zato ih i pozivam da izađu iz toga suda i da mu ukinu legitimitet. U tome pogledu nema drugog načina borbe, ali to je njihova odluka.
Što za vas predstavljaju 1. ožujka i 25. studenoga?
– Sada ništa. Ali 1. ožujka je moj narod nadglasan i tada je stavljen u poziciju neuvažavanja svojih prava. Mislim da su se tu bh. Hrvati nasukali zato što su u početku bili u funkciji hrvatske državnosti, a nisu vodili računa o sebi. Vjerojatno ni jedan hrvatski sudionik tih događaja danas ne bi stajao iza tih odluka. Ta Bosna za koju su oni glasovali u to vrijeme, najviše je dovela do političkog delegitimiranja Hrvata. Vjerujem da nemam potrebe s bilo kim od Hrvata raspravljati o toj temi. Mi nismo htjeli tu Bosnu, mi zato imamo Republiku Srpsku. Vi ste htjeli tu Bosnu i eto vam je.
Koji će biti vaši daljnji potezi glede odluke Ustavnog suda?
– Mi ćemo uputiti jasan odgovor kroz institucije. Znate što je prijeporno. Kada smo se žalili, uputili smo identično obrazloženje kao i kada se osporavalo 9. siječnja kao Dan RS-a s objašnjenjem da se drugi narodi ne osjećaju dobro, da vrijeđa njihove osjećaje, da nisu konzultirani. E, tako smo i mi naveli. Mi se uopće ne osjećamo dobro kada je 1. ožujka u pitanju, mi nismo konzultirani oko toga i smatrali smo da u sličnoj pravnoj situaciji treba donijeti identičnu odluku. Ovakvom odlukom su samo ojačali 9. siječnja i uvjerili su nas još jednom da je riječ o politički motiviranoj odluci. Mi Srbi nećemo i dalje slaviti taj prvi ožujka, a vi Hrvati i dalje ga možete slaviti. To je nešto što vama mnogo znači u životu, ali nama ne znači ništa. I rekao bih da odluka koja je donesena nije samo politički motivirana nego je i jasan znak mržnje prema Srbima i RS-u u cjelini.
Najavili ste zajedničku inicijativu s HDZ-om oko prijedloga Zakona o Ustavnom sudu?!
– I to najviše opstruiraju stranci koji “potpaljuju” Bošnjake da ne prihvaćaju dijalog o toj temi. Bošnjaci zbog toga ne žele ništa, žele zadržati mehanizme majorizacije Hrvata i kažnjavanja Srba. To je koncept koji provode sa strancima. U toj majorizaciji Hrvata značajno su uspjeli. Prije nekoliko danas bilo je jedno izaslanstvo iz Europe i jasno sam im rekao da stojimo iza opravdanih zahtjeva hrvatskoga naroda glede izmjena Izbornog zakona. Jedan narod treba birati svoje najviše predstavnike u vlasti. Na kraju, i mi smo doživjeli sličnu sudbinu jer su Mladena Ivanića odlučujuće izabrali Bošnjaci na tu dužnost.
Ali Ustavni sud je donio odluku o izboru izaslanika u Dom naroda, gdje je potvrdio da su Hrvati bili diskriminirani, a nakon toga neće se moći uspostaviti Dom naroda i vlast u FBiH, državi. Što dalje?
– Sada ćemo vidjeti hoće li se ispoštovati ta odluka Ustavnog suda. Nemamo nikakvog razloga ne podržati zahtjeve Hrvata u BiH u FBiH jer su tamo i Srbi majorizirani i biraju ih Bošnjaci. Mi to razumijemo. Zato smatramo dobrom inicijativu hrvatske strane da se dođe do izmjena zakona kojim će se zajamčiti da jedan narod ne može drugome birati predstavnike.
Zašto to, po vašem mišljenju, ne žele politički Bošnjaci, Sarajevo?!
– Zato što imaju priliku birati “svoje” Hrvate i modelirati ovakvo stanje.
Svjedoci smo odbijanja zahtjeva Hrvata, od ravnopravnosti u vlasti, vlastitog TV kanala… Logično je onda otvaranje rasprave o entitetu, a onda opet slijede odgovori – ne može ni to od stranaca i Bošnjaka?
– Kakvi stranci. Hrvati trebaju odlučiti i prestati slušati strance i bit će im lakše.
Je li to poruka Čoviću?
– Poručujem cijelom hrvatskom narodu, a Dragan Čović se zaista energično zauzima za popravljanje pozicije hrvatskog naroda. On ima svoju metodu. Malo je diskretniji u tim nastupima. Ja sam robusniji i možda bih išao na neki drukčiji način. No, poštujem njegov izbor. Ali, ovo nije odluka ni Dragana Čovića, nego hrvatskog naroda. Izbor je između majorizacije i nestanka, ili ćete osigurati svoj status koji imaju Bošnjaci u FBiH. Nisam ja donio Washingtonski sporazum. Vaši su ljudi to potpisali. Ali, ako to želite promijeniti, u nama imate saveznike u zahtjevu koji se odnosi na legitimno pravo da birate vlastite predstavnike. Naravno, i da imate svoju televiziju. Ne mogu vjerovati da sada to nemate.
U dijelu europskog birokratkoga aparata buja inicijativa za ukidanje konstitutivnosti naroda i stvaranja građanske države. Sve to predlaže se, navodno, zbog europskog puta zemlje. Kako na to gledate?
– Dovoljno je vidjeti kako je prošao slučaj “Sejdić-Finci”. To je dio tog projekta, a ustvari je iluzija. Sama Merkel je govorila da je propao koncept multietničnosti. Bivši britanski premijer Cameron je još jasnije o tome govorio. Odnos prema migrantima pokazuje stav Europe. U BiH je pak narušavanje koncepata identiteta nemoguća misija. Moje primarno opredjeljenje je pripadništvo narodu. Koliko znam, a znam dosta Hrvata, to je isto tako.
Očito se u BiH sanja proces “melting pota” ili asimilacije. Je li to moguće?
– Pa recite jednom Nijemcu da nije Nijemac, nego samo da je Europljanin. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi prošla ta inicijativa. Ne razumijem zašto nama guraju te gluposti. Ma kakva bosanština. Nema od toga ništa. To je još austrougarski upravitelj Kalaj pokušavao napraviti. Poručujem svima da to neće proći i da nas prestanu maltretirati s time.
A vidite li sebe kao Bosanca?
– Ja, prije svega, želim živjeti u slobodi. Moja sloboda podrazumijeva identifikaciju s narodom kojemu pripadam. Ne znam zašto to nekom smeta. Kakav Bosanac, nisam Bosanac. Neću nikada biti Bosanac. Ne identificiram se s tom riječju ni kao zemljopisnim pojmom, a kamoli nacionalnim. U Hercegovini je to malo drukčije, koliko znam, ali u Bosni to ne dolazi u obzir. Za mene je ponižavajuće da me netko zovne Bosancem. Neću to nikada biti.
Vidite li Republiku Srpsku kao neovisnu i planirate li skoro održavanje referenduma o tome?
– Tu smo temu ostavili malo da miruje. Drugi će nama dati neovisnost, jednako kao što to čini Ustavni sud. To je samo jedna u nizu loših odluka. Samo se sjetite kako se raspala Jugoslavija. Gotovo se sve identično dogodilo. Ni Vijeće ministara BiH više nema većine. Odnosno, ima većina za njegovu smjenu.
Kako ćete se postaviti?
– Da prvi put javno kažem, SNSD će glasovati za smjenu. Problem je SNSD-a što ne želi ući u Vijeće ministara. Ni taj novi, ali ćemo glasovati da se ovaj saziv skine.
Hoćete li imati većinu?
– Znam brojiti do 22 i nije to neki broj.
Rekli ste da ćete nakon izbora 2018. zajedno s HDZ-om odlučivati tko će kod Bošnjaka biti u vlasti, a Izetbegović je poručio da to neće biti slučaj. Što će biti na kraju?
– Izetbegović je politička olupina koja nema nikakvu snagu. Ne može više upravljati ni vlastitom strankom. Pa, evo, pada mu Vijeće ministara koje je on okupio. Uskoro neće biti ni član Predsjedništva i izgubit će ono malo snage. Ako mi odemo dolje, razbit ćemo njihove koncepcije.
Koga vidite za partnera od Bošnjaka?
– Vidjet ćemo. Onaj tko tamo bude najslabiji. Pa na identičan je način i on izabrao SDS misleći da može mlatarati s njima u vlasti.
Žestoka je borba između dvaju srpskih blokova. Oni vas nazivaju kriminalcima, a vi njih izdajnicima. Što je posrijedi?
– Tko to govori?
Savez za promjene
– Ima li igdje bilo što da se potvrde ti njihovi navodi. Nema. A dokaza za njihovu izdaju je na svakom koraku. Izmjene kaznenog zakona, sada su usvojili novi program oko Civilne zaštite, što je čisti prijenos nadležnosti. I SDS glasuje za to. Narod je, međutim, to već uzeo kao svoje vlasništvo i jasno mu je da su izdali nacionalne interese. To su radili dodvoravajući se s nekim strancima koji sada gube mandate i ne mogu im više pomoći. Na idućim izborima SDS će se “svaliti” na 10 posto, a ja vjerujem da će to biti i jednoznamenkast postotak. A SNSD će dogurati iznad 50 posto A to je rezultat toga da je ljudima ovdje važna ta nacionalna identifikacija. Kako to da HDZ sve ovo vrijeme pobjeđuje i Hrvati se identificiraju s tom hrvatskom politikom. Kod Bošnjaka je jednako tako konstanta SDA.
U BiH su krize na gotovo svim razinama, od države, FBiH…
– U RS-u nema krize.
Nema…
– Kada se to promatra iz FBiH, odmah se misli da se nešto veliko događa. Sve isto se reciklira od prije pet godine i u tome prednjače sarajevski mediji. Imamo apsolutnu većinu u parlamentu, Vlada normalno radi.
Stanje financija navodno je loše?!
– Ne loše, nego dobro. U prvih šest mjeseci Porezna uprava je prikupila skoro 83 milijuna KM javnih prihoda više nego prošle godine (pokazuje papir iz Porezne uprave RS-a). Uz to je uplaćeno dodatno 40 milijuna KM doprinosa. Ukupno je 7% povećana naplata.
Zašto onda vaša oporba tvrdi da će se dogoditi bankrot?
– To nije istina. To su isto govorili prije pet godina, a prije sedam su tvrdili da nećemo isplatiti mirovine. To radimo sedam godina i najavljujemo povećanje. Čak i u uvjetima nerealiziranja MMF-ova projekta, mi imamo stabilizaciju proračuna. Nemamo prosvjede i osnovne funkcije proračuna se izvršavaju. Imamo povećanje od 2,9 društvenog proizvoda u RS-u, prosječna plaća je 430 eura, što je za 60 eura više nego u Bugarskoj, koja je članica EU. U RS-u živi 1,3 milijuna stanovnika, što je malo za druge velike države i ekonomije, ali uspijevamo održavati rast. Uskoro otvaramo 15 kilometara autoceste, u idućoj godini ćemo otvoriti Klinički bolnički centar u koji je investirano 300 milijuna maraka. U Alumini je zaposleno 85 novih radnika. Najavljuje se otvaranje novih pogona za 400 radnika. Zanimljivo je da tamo dolaze raditi kvalificirani radnici iz Srbije.
Imate li problema s partnerima u vlasti, razišli ste se glede privatizacije rudnika Ljubija?!
– Nemamo problema. U nedostatku ozbiljnih procesa, nešto što je karikatura pokušava se podići u nebesa. U slučaju prodaje rudnika Ljubija DNS je glasovao protiv, mi smo glasovali za. Sve je završilo, a što se tiče vlasti, ništa se promijenilo nije. Sadašnja vladajuća struktura na sljedećim izborima imat će najmanje 60% potpore.
Nedavno se otvorila rasprava o tome da je član vaše stranke Nikola Špirić, koji je i predsjedatelj parlamentarnog Povjerenstva za nadzor rada OSA-e, krivotvorio izvješće o radu te agencije. Što se događa?
– OSA pokušava staviti pod nadzor parlament, Povjerenstvo i sve institucije, a mi to ne dopuštamo.
Na koji način?
– (Šef OSA-e Osman Mehmedagić) Osmica nazove zastupnike, čak i pojedine Srbe, i onda kreiraju zaključke. Osmica je izravan izdanak rigidne strukture SDA. Glavni likovi koji ne odgovaraju toj politici su Čović i Dodik. Iako to znaju, pojedini Hrvati i Srbi se blagonaklono ponašaju prema tome, navodno politički neutralno. Već nekoliko mjeseci znamo za nezakonita ponašanja. Prije pola godine izdan je nalog za prisluškivanje državnog vrha Srbije. Mislite li da to ne čine ni u slučaju Hrvatske? Ja vjerujem da se to događa.
Iznosite vrlo ozbiljne optužbe?!
– To su ozbiljne stvari i na to upozoravamo. Sada OSA nadzire zastupnike, a oni ne smiju to predstaviti. Naravno da to Špiriću ne mogu napraviti i zato traže njegovu smjenu. Zato se sada otvara i pitanje što rade Hrvati u tom Povjerenstvu. Hoćete li da vam upakiraju spletku oko Dragana Čovića. Zna se kako se to ovdje radi. Što će oni onda raditi ako se to dogodi: brisati suze ili staviti OSA-u u okvir zakona. Bakir Izetbegović se želi riješiti dviju osoba. To su Dodik i Čović. To je otišlo i kod stranaca, pa onda su i oni to tako prihvatili. Pitajte, ako vam žele iskreno reći. Nema ništa gore za državu, a ponajviše ovakvu kao što je BiH da s njom upravlja tajna policija. To se već događa. Ta OSA funkcionira tako da uništi srpski i hrvatski identitet i da od njih pravi neprijatelje. To nije naša služba. To je nama neprijateljska služba. Mi je tako i promatramo.
Je li moguće da Zagreb i Beograd poprave odnose?
– To je potrebno. Hrvati i Srbi nose teško breme povijesti. To se ne može zanemariti u našim međusobnim odnosima. Ali su se i okolnosti promijenile u posljednjih 20-ak godina. Hrvati su dobili vlastitu državu, Srbi su dobili svoje dvije države – Srbiju i Republiku Srpsku. Srbi su, međutim, imali iluziju o Jugoslaviji. Platili su je žestoko i skupo. Mi mislimo da je Jugoslavija, evo, ja osobno, koji sam bio pripadnik te ideje o jugoslavenstvu, bila najveća srpska politička zabluda. Srbi je nisu trebali ni graditi, a ni braniti. Već se od početka znalo da Slovenci i Hrvati ne žele trajnost te zemlje i iskoristili su prvu prigodu da se to dogodi. Povijesna pitanja treba ostaviti povjesničarima. Treba poštovati osjećaje ljudi i stradanja. Bio sam neki dan u Jadovnu kada se obilježavalo stradanje Srba. Sve je proteklo bez problema, bili su pripadnici hrvatske policije. Tako to treba izgledati. I mi Srbi trebamo osigurati slična obilježavanja. Trebamo naučiti živjeti jedni pored drugih i naši odnosi se trebaju normalizirati. Ja pripadam skupini ljudi koji ovako gledaju stvari. U realnim stvarima se trebamo podržavati, kao što mi ovdje nastojimo pomoći ostvarenje prava bh. Hrvata. Naša potpora nije iz bilo kakvih kalkulacija, nego to radimo jer i za sebe želimo ono što Hrvati traže. I to nije na štetu Bošnjaka. Ni u kojem slučaju, nego je riječ o pokušaju da se Bošnjake natjera da odustanu od majorizacije i svojatanja BiH. BiH nije samo njihova i ne mogu nikoga majorizirati. Nas sigurno neće.
Još uvijek ste na američkoj “crnoj listi”…
– Ugodno se osjećam.
Je li problem to što navodno Rusija, makar je to tako predstavio dužnosnik State Departmenta Brian Hoyt Yee, ima na vas veliki utjecaj i, uz ostale, “pokušava destabilizirati BiH i regiju”?
– Hoyt Yee je ovdje umiješan u neke mikroprocese, rekao bih, zaglavio u bh. blato. Bio je pristran i na strani Bošnjaka. Nije provodio izvornu politiku velike Amerike, nego je pokušavao biti egzekutor onih koji smetaju u realizaciji njegove politike. Sve se to zna i Amerikanci ionako imaju sve te podatke. No, nakon razgovora Putina i Trumpa očekujem da će se stvoriti temelji za otvaranje suradnje, nakon čega će svima nama biti lakše i bolje.
Utjecaj Rusije na Republiku Srpsku?!
– Sigurno je samo jedno. RS nije podanik bilo koga. Naše poštovanje prema Rusiji nije ništa manje ili više od poštovanja prema EU i SAD-u. Mi nemamo nikakvih problema s njihovim politikama, ali imamo problema kada nam se ovdje pokušava upravljati, pa se onda osuđuje Ruse. Rusija nije stvorila ni jedan problem ili pokrenula politički projekt. A Europa i Amerika jesu. Po njima, logično je da se oni mogu petljati ovdje, nama se zamjeraju dobri odnosi s nekom drugom zemljom. Ja na takvo što ne pristajem. Sjedio sam ovdje s brojnim veleposlanicima koji su pokušavali meni nalagati kako ću se ponašati. Čak je bilo i prijetnji. Rus ni jednom ništa nije tražio, uvijek je pitao što može pomoći. Problem s Hoyt Yeeom je to što se pokušavao nametnuti kao važna figura, a izgubio je pozicije te se izvlači na Rusiju. Ako bilo tko ovdje utječe, onda je to Amerika, a ja smatram da treba odbaciti utjecaj stranaca u BiH. Nevažno, bio on ruski, američki, europski.
Iako ste Sarajevo nazivali Teheranom, vidite li se ipak u “Teheranu” kao srpski član Predsjedništva?
– Niste vi čuli novi termin. Ja sam to nazvao bliskoistočno Sarajevo jer se odmah nalazi kod našeg Istočnog Sarajeva.
Član Predsjedništva?!
– Ima još puno vremena do izbora.
Zoran Krešić l Večernji list
wpDiscuz