Dženana Čišija (DF), ministrica finansija ba, u Vladi Zeničko-dobojskog sandžaka ba, na adrese svih ahbaba Ministarstva poslala je pisani merhametli avaz u kojem od njih traži da svi tefteri koji se koriste u tom Ministarstvu budu napisani na bosanskom jeziku. I da ne ašikuju tijekom radne hefte. Bar do petka. Do podne. Nakon čega je sve dopušteno…
– Zamolila bih sve zaposlenike Ministarstva financija da sve dopise, od danas, pišu na bosanskom jeziku! – stoji u tekstu maila koji je u posjedu Večernjeg lista.
Naravno, pravo je ministrice Čišije tražiti da akti Ministarstva, osobito oni na koje stavlja svoj potpis, budu pisani na jednom od službenih jezika u BiH, kojim se služi, u njezinu slučaju bosanskom, ali je isto tako pravo službenika koristiti se svojim materinskim jezikom, jednim od službenih jezika u BiH, a to su i hrvatski i srpski.
Gube identitet
To im pravo jamče međunarodne konvencije u ljudskim pravima i slobodama, kao Ustav BiH, a potvrđuje ga odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. Prema njima, jezik i pismo dio su identiteta svakog pojedinca i naroda te ga imaju pravo koristiti slobodno, među ostalim, i u tijelima vlasti. Samim time, svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno predstavlja pitanje od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod. S tim u vezi, Ustavni sud BiH u svojoj presudi iz svibnja 2016., prije svega, naglašava da, iako Ustav BiH nije eksplicitno regulirao pitanje upotrebe službenih jezika u BiH, Preambula Ustava kojom se propisuje načelo konstitutivnosti naroda sadrži niz pojedinačnih kolektivnih prava konstitutivnih naroda, kao i građana BiH. Među ostalim, i jezik, kao jedno od obilježja konstitutivnog naroda koje čini njegov identitet.
– To ustavno pravo proizlazi iz poštivanja načela ljudskog dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava BiH. Bilo bi iluzorno govoriti o poštovanju ljudskog dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava BiH ako se ne bi poštovala volja konstitutivnih naroda i ostalih da slobodno upotrebljavaju svoj jezik – navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2016.
Traženje i problemi
A ona za DF-ovu ministricu, jednako kao ni Ustav BiH i međunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama, očito ne znači ništa. Vlastitom odlukom da službeni akti moraju biti pisani isključivo na bosanskom jeziku zaposlenicima Ministarstva financija Vlade Zeničko-dobojske županije koji nisu Bošnjaci zabranila je slobodnu upotrebu svoga jeziku u tijelima javne uprave u kojima rade. U pitanju je 15-ak zaposlenika Ministarstva financija koji su po nalogu ministrice Dženane Čišije “zamoljeni” da pišu na bosanskom jeziku. I to od ministrice čija se politička opcija – DF predstavlja građanskom i nikako ne bi trebala praviti razliku među građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost./HMS/