Podijeljena je u dvije dionice. Prva i jeftinija, dužine 40 km ide od južne obilaznice u Pologu, 10 kilometara zapadno od Mostara, pa do granice s Hrvatskom, a druga kraća i skuplja veže se na petlju Koridora Mostar sjever.
Nakon višegodišnjeg zastoja aktualizira se projekt brzog puta koji bi trebao da poveže Mostar, Široki Brijeg i Grude sa Splitom.
Ova prometnica uvrštena je u strategiju razvoja mreža autocesta i brzih cesta FBiH.
O ovoj temi bilo je riječi i na sastanku ministara prometa i veza BiH i Hrvatske.
Namjera je da se ova prometnica što prije uvrsti u sveobuhvatnu listu europskih koridora.
Buduća brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom na listi je prometnih prioriteta u FBIH.
Ona bi se trebala povezati s koridorom 5C na području Mostara preko sjeverne, te južne obilaznice koja je trenutno u izgradnji.
Prema riječima Jadranka Puljića, pomoćnika ministra prometa i veza FBiH za cestogradnju, taj spoj brze ceste s obilaznicom previđen je u mjestu Polog, odakle ide prema Širokom Brijegu, pa do Gruda, te spaja na brzu cestu u Zagvozdu.
A spajanje s brzom cestom u susjednoj Hrvatskoj, kako je najavljeno, bit će povod novog bilateralnog sastanka BiH i Hrvatske, koji bi se trebao održati u Sarajevu polovinom idućeg mjeseca.
Cilj tog susreta je uvrstiti ovu prometnicu na mrežu europskih koridora zbog lakšeg pristupa sredstvima iz europskih fondova.
Troškovi radova brze ceste ukupne dužine 63 kilometra procijenjeni su na oko 750 milijuna KM.
Podijeljena je u dvije dionice. Prva i jeftinija, dužine 40 km ide od južne obilaznice u Pologu, 10 kilometara zapadno od Mostara, pa do granice s Hrvatskom, a druga kraća i skuplja veže se na petlju Koridora Mostar sjever.
Ministar prostornog uređenja i graditeljstva ZHK Miroslav Ramljak ističe kako ovdje nije pitanje povezivanje samo regionalnih centara Mostar i Split.
“Imamo i drugi krak ove ceste koja ide od čvorišta kod Gruda prema Posušju, i veže se na čvor buduće autoceste Banjaluka – Split”, kaže Ramljak.
Trenutno se radi na kompletiranju projektne dokumentacije kako bi se mogla osigurati sredstva za gradnju.
Radovi na prvoj dionici do Širokog Brijega, prema procjenama, mogli bi krenuti tek za godinu i po dana, piše manager.ba
wpDiscuz