Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je u Brezovici svim hrvatskim građankama i građanima čestitala Dan antifašističke borbe, poručivši kako hrvatsko društvo želi očuvati antifašizam kao povijesnu vrijednost, ali ne i komunizam kao niti jedan drugi totalitarni poredak.
Predsjednica je istaknula kako 22. lipnja 1941. sažima povijest antifašističke borbe u Hrvatskoj, kao jedne od važnih etapa povijesnog hoda ka hrvatskoj slobodi i neovisnosti. “Bio je to početak borbe za oslobođenje Hrvatske od okupacije kojoj je ustaški režim pružao podršku u ime ostvarenja hrvatske države, kompromitirajući je, međutim, predajom dijela povijesnih hrvatskih krajeva okupacijskim silama te zločinima i progona na rasnoj i političkoj osnovi. To su povijesne činjenice koje danas, 74 godine od spomenutog događaja, možemo i moramo ustvrditi bez ideoloških i drugih prijepora”, poručila je Grabar Kitarović.
Naglasila je kako se, vođen idealima slobode i socijalne pravde, antifašistički pokret u Hrvatskoj razvio kao nigdje u Europi – u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je s oko 200.000 boraca potkraj rata imala najmasovniji pokret otpora, podnijevši relativno najveće žrtve s oko 64.000 poginulih.
Usporedo s oružanom borbom, dodala je, na zasjedanjima ZAVNOH-a utrt je put državnosti Hrvatske kao federalne jedinice u sklopu bivše Jugoslavije. “S državno-pravnom podlogom tada stečenom, hrvatski je narod pola stoljeća poslije proglasio državnu neovisnost i obranio Hrvatsku u Domovinskom ratu. Bio je to završetak naše povijesne borbe za slobodu i neovisnost. Današnja svečanost podsjeća nas kako je jedna od dionica tog dugog puta započela upravo ovdje”, poručila je Grabar Kitarović.
No, naglasila je, poštujući povijesnu istinu “zreli smo priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata – masovne likvidacije i progoni, konfiskacija imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih narodnih neprijatelja, koje se ne mogu ni s čim opravdati niti pozitivno vrednovati”.
“Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije”, rekla je Grabar Kitarović.
Istaknula je kako danas, kao suverena država i punopravna članica EU uključena u sve važne međunarodne političke i gospdoarske procese, Hrvatska i njen društveni život više ne trebaju biti opterećeni prošlošću. “Želimo povijest prosuditi objektivno i trijezno, jer jedino tako, slobodni od jednostranih fokusiranja s bilo koje strane, napokon se možemo složno posvetiti izgradnji budućnosti. A osnova su uvijek tome sloboda i mir koje smo ostvarili zajedništvom u Domovinskom ratu i međusobno poštovanje. To zajedništvo tada stvoreno može i treba biti i sada uvijek nadahnuće našem zajedništvu u samosvjesnoj posvećenosti izgradnji stabilne i uspješne države i svim dobrima bogatog društva. Svatko je za to odgovoran, svatko tomu može i treba dati svoj doprinos, a povijest nam u tome treba biti smjerokaz i pouka”, poručila je predsjednica.
Naglasila je kako hrvatski narod i svi građani Hrvatske moraju biti jedinstveni u želji za boljom i prosperitetnijom Hrvatskom. “Onom Hrvatskom u kojoj nema nimalo mjesta nikakvoj mržnji, diskriminaciji, veličanju fašizma, totalitarizma i diktatura, onom Hrvatskom gdje se jednako štuje i hrvatski narod i sve nacionalne manjine, u kojoj se ne govori mi ili oni, već se na istini, poštenju, domoljublju i zajedništvu gradi bolja Hrvatska”, zaključila je.
Hrvatska je nadišla Vulinove provokacije
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osudila je u ponedjeljak govor srbijanskog ministra rada Aleksandra Vulina u Jadovnom, ali i poručila kako je Hrvatska nadišla tu razinu provokacije, te kako je Vulin problem srbijanskog premijera.
“Temeljni kućni odgoj nalaže da kad dođete u tuđu kuću poštujete njene ukućane. Isto vrijedi i kad dođete u drugu zemlju, ali ja bih rekla da Vulin nije naš problem, nije problem Hrvatske. Mi smo nadišli tu razinu provokacija i Vulin je zapravo problem premijera Vučića, koji mora odlučiti kuda ide”, kazala je predsjednica novinarima u Spomen šumi Brezovica, gdje je sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe.
Vulin je u nedjelju u Jadovnom, kao izaslanik srbijanske Vlade, među ostalim izjavio kako “ne može ista ruka vijenac nositi i u Bleiburg i u Jasenovac”, aludirajući na hrvatsku predsjednicu koja je posjetila oba mjesta. Kardinala Alozija Stepinca tada je nazvao “ustaškim vikarom”.
Grabar-Kitarović je podsjetila da Hrvatska pomaže Srbiji na putu u EU, ali i upozorila kako se “s ljudima kao što je Vulin ne može ući u zajednicu slobodnih, uljuđenih demokratskih država kao što je EU”.
Bivši predsjednik Ivo Josipović smatra, međutim, kako bi Ministarstvo vanjskih poslova zbog Vulinova govora trebalo Srbiji poslati diplomatsku notu.
“Izjava gospodina Vulina je neprimjerena, tamo su se obilježavale žrtve i na dan kad se obilježavaju žrtve ne šalju se konfliktne poruke, a posebice ne poruke koje vrijeđaju domaćina. Mislim da organizator skupa treba dobro razmisliti koga poziva kao gosta, a gosti moraju misliti na koji način se izražavaju u takvim prigodama.
Kad je riječ o reakciji državnog vrha mislim da je trebala reagirati predsjednica ili predsjednik Vlade, ali i da bi bilo dobro da MVP jednom notom kaže kako je Vulinova izjava bila neprimjerena”, kazao je Josipović.
HDZ-ov izaslanik u Brezovici Jasen Mesić nedopustivim smatra što hrvatska vlada nije promptno i adekvatno odgovorila Vulinu.
“Radi se o huškačkim izjavama koje ne poštuju zemlju u kojoj se gospodin tom prilikom nalazio, a radi se o Republici Hrvatskoj. Posebno je to čudno ako dolazi od minista Vlade Republike Srbije, države koja ima reafirmaciju četničkog pokreta, gdje imamo opravdanje da je Draža Mihajlović bio antifašist i takve stvari. Vlada je morala odmah i žestoko reagirati”, ocijenio je Mesić i dodao kako Vulinove izjave “nisu put koji vodi prema EU”.
(Fena) ck