U člancima pod naslovima poput “Bosanci protiv Bošnjaka” i “Bosanac, Srbin ili Eskim”, njemački listovi posvećuju pažnju aktuelnom popisu stanovništva koji se u Bosni i Hercegovini održava od 1. do 15 listopada 2013.
„Popis stanovništva u pravilu ne podgrijava političke strasti jedne nacije. No, u slučaju Bosne i Hercegovine je drugačije. U toj zemlji kao prvo nije jasno ima li tamo uopće zajedničke nacije a kao drugo nije sigurno ni da li će ona opstati u sadašnjim granicama. Tako da popis stanovništva, prvi nakon 22 godine, u sebi sadrži veliku količinu političko-eksplozivnog naboja“, piše Sueddeutsche Zeitung. List piše da će popis, koji je počeo 1. i traje do 15. oktobra, pokazati koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i kojoj nacionalnoj grupi smatraju da pripadaju, ali i napominje:
„U pozadini svega je novac i moć. Jer, od brojki neće zavisiti samo – kao što je to drugdje uobičajeno – gdje treba da se gradi škola i putevi a gdje ne. U siromašnoj, politički podijeljenoj Bosni i Hercegovini one određuju i podjelu vlasti u vladi i parlamentu, ali i , s obzirom na ogromnu nezaposlenost i priželjkivani posao u državnoj službi“, piše minhenski dnevnik.
List podsjeća da je prema posljednjem popisu stanovništva 1991. u Bosni i Hercegovini živjelo 4,36 miliona stanovnika; od toga 43,7 posto Bošnjaka, Srba 31,2 posto, Hrvata 17,4 procenta. Ostali su se izjasnili kao Jugoslaveni ili Romi ili pak kao pripadnici nekih drugih etničkih grupa. Sueddeutsche Zeitung također napominje da je u ratu od 1992. do 1995. živote izgubilo oko 100.000 ljudi a da je 2,2 miliona njih protjerano.
„Jedno je sigurno: danas u Bosni i Hercegovini živi znatno manje ljudi. Posljedice su rat i migracija velikog broja mladih ljudi u prvom redu u Hrvatsku i Srbiju. Svjetska banka procjenjuje da u zemlji trenutno živi 3,83 milijuna ljudi. To je za oko pola miliona manje nego ’91. No, moguće je da je broj mnogo manji. Jer, mnogi koji su zbog rata izbjegli iz zemlje, vraćaju se samo kako bi prodali kuću ili zemlju, a tamo zapravo ne žive. Spor oko popisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata vukao se godinama. Bez masivnog pritiska EU ni sada ga ne bi bilo. Deset inspektora i stručnjaka EU, Vijeća Evrope i UN-a trebalo je da BiH koliko toliko osposobe za popis. Sada šest stručnjaka i 28 pomatrača pod vodstvom Eurostata (Službe EU za statistiku) nadgleda popis, koji košta 23,5 miliona eura, od kojih trećinu financira EU, piše list i dodaje: “Već je jasno da će popis donijeti probleme. Građani Bosne i Hercegovine mogu da odgovore na pitanje o nacionalnoj pripadnosti – ali i ne moraju. No, popisivači su obavezni da odgovore unesu bez komentara, ‘pa čak i ako neko kaže da dolazi s Marsa’, kako kaže Nora Selimović, glavna metodološkinja Agencije za statisitiku Bosne i Hercegovine.
Reis Husein Kavazović poziva sve bosansko-hercegovačke muslimane da se u svakom slučaju izjasne kao Bošnjaci. Hrvatski svećenici pozivaju Hrvate koji su iz Bosne i Hercegovine otišli u Hrvatsku da dođu na popis kako bi zadržali i udio u ukupnom stanovništvu a samim tim i udio u izvršnoj vlasti BiH. A iz građanske grupe ‘Jednakost’ pozivaju građane da se ili izjasne kao ‘Bosanci’ ili odbiju da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Kako su javljali bh mediji, na jednom probnom popisu stanovništva u oktobru 2012. obavljenom u 60 sela, 35 posto ispitanika se izjasnilo upravo kao Bosanci. Međutim, ove podatke je Agencija za statistiku BiH demantirala.. A kada bi oni bili točni, oni bi bili znak da postoji svijest o bosansko-hercegovačkoj naciji – a to bi bilo ravno senzaciji“, piše Sueddeutsche Zeitung. i zaključuje da bi to omogućilo da u tročlanom Predsjedništvu BiH, može da osim Srba, Hrvata i Bošnjaka sada sjedi i jedan Bosanac“.
dw.de
wpDiscuz