Published On: Thu, Sep 13th, 2012

BiH suočena s gubitkom jednog od najvećih izvoznih tržišta

340b583745d0f1a0509e06a3a3b3d623Za nešto manje od četiri mjeseca BiH bi se mogla suočiti sa jednim od najvećih problema do sada, a to je nemogućnost izvoza mlijeka , meda, peradi i konzumnih jaja na jedno od naših najvećih izvoznih tržišta – tržišta Hrvatske. Prema nekim procjenama radi se o mogućem gubitku od oko 160 milijuna KM.

Razlog – Hrvatska već od 1.1. 2013. počinje sa pripremama za pravila koja vrijede pri uvozu proizvoda u EU, a sa prvim danom srpnja/jula, kada ulazi u EU, u potpunosti će zatvoriti granice za proizvode koji nisu usklađeni sa EU standardima. Time će, prema procjenama domaćih analitičara, najviše biti pogođen naš mljekarski sektor jer BiH trenutno na hrvatsko tržište plasira ovog proizvoda u iznosu od oko 40 milijuna KM ili oko 47 posto ukupnog izvoza mlijeka, ali ni ostali neće ostati pošteđeni.

Neki proizvođači mlijeka su već počeli tražiti druge alternative. Postoji i mogućnost izvoza u Tursku te prodaja mlijeka tvornici jogurta koja je nedavno otvorena u Gradačcu. No, teško da će taj iznos u potpunosti biti kompenziran, ocjenjuju upućeni.

I što sada preostaje izvoznicima koji su već davno upozoravali vlasti na ovu mogućnost i tražili da rade svoj dio posla, tj. usklađivanje propisa.

Stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da odgovornost za neispunjavanje uvjeta za nesmetan izvoz naših proizvoda u EU leži na svim nadležnim institucijama.

Upozorava i na bitnu stvar, a to je da ovaj problem ne treba svoditi samo na Hrvatsku, jer se do sada nije moglo izvoziti ni u EU iz istih razloga, a ulazak jednog od naših najvećih izvoznih tržišta samo je upalilo crveno svjetlo.

“Isti ovi ‘krivci’ su se već ranije praktično ‘odrekli’ tržišta 27 zemalja EU i tek je skori ulazak Hrvatske uspio da ih barem malo prodrma, a valjda i probudi iz hibernacije u kojoj su se nalazili”, navodi on.

Tako kada je riječ o biljnim proizvodima, konkretno krumpiru, isključivog krivca za nemogućnost njegovog izvoza u EU, a uskoro i prestanak izvoza u Hrvatsku, vidi u Upravi za zaštitu zdravlja bilja BiH, jer nije pravovremeno pokrenula obavezni proces trogodišnjeg monitoringa, “te čak iako je sve savršeno u BiH mi krumpir zbog ovog kašnjenja nećemo moći izvoziti barem do 2015. godine”.

Krivicu za neusvajanje tzv. “higijenskog paketa” i drugih propisa, te kašnjenja u primjeni monitoringa kod nekih proizvoda, pripremu, usvajanje i implementaciju regulative, usklađivanje među entitetima i dr., smatra, snose brojne institucije – od specijaliziranih agencija, poput Ureda za veterinarstvo BiH i Agencije za sigurnost hrane BiH preko entitetskih institucija, do Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH i Vijeća ministara BiH, pa i Parlamenata koji su određene zakone usvajali ili trebali usvajati.

“Iako se mnogi već unaprijed “predaju”, smatram da ni sada nije kasno za većinu stvari i da, ukoliko se zaista to ozbiljno namjerava, neophodna regulativa može biti usvojena skoro odmah, a za njenu implementaciju do kraja godine treba mnogo toga učiniti, ali ne smije se žaliti ni trud ni novac, jer je to najveći prioritet Bosne i Hercegovine”, navodi Gavran.

On se nada da će pritisak privrede i javnosti doprinijeti da se u ovim aktivnostima konačno prevaziđu i neki problemi s podijeljenim nadležnostima i sistem u najvećoj mogućoj mjeri integrira u jedinstven, s jasnim državnim nadzorom.