Narodna skupština Republike Srpske u utorak je usvojila Zakon o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH, nakon što je taj sud 19. ovog mjeseca izbrisao član 39 Pravila Ustavnog suda BiH, čime je omogućeno da se presude te najviše pravosudne institucije, zaštitnika i čuvara daytonskog Ustava donose i bez oba sudaca iz Republike Srpske, te bez dva sudca iz FBiH. Time je Sud odgovorio na desetomjesečno odbijanje Narodne skupštine Republike da imenuje sudca koji je trebao zamijeniti Miodraga Simovića, koji je napunivši 70 godina umirovljen po sili Ustava, u studenom prošle godine.
U, međuvremenu, RS je pozvala drugog ustavnog sudca iz ovog entiteta Zlatka Kneževića da se povuče iz te institucije, kako bi delegitimirala Sud, koji kako tvrdi predsjednik RS Milorad Dodik, presuđuje “po volji tri strana sudca i dva muslimanska” a na štetu Republike Srpske. Knežević je, pak, najavio kako će do kraja godine napustiti Ustavni sud BiH i otići u dobrovoljnu mirovinu, ma šta to značilo.
No, osim jednog sudca iz RS i za pola godine još jednog, Ustavnom sudu nedostaje i jedan sudac iz FBiH. Onaj koji bi zamijenio umirovljenog Matu Tadića. Prvorangirani po ocjeni stručnog povjerenstva je Marin Vukoja. No, njegovo imenovanje od strane Zastupničkog doma Parlamenta FBiH već četiri mjeseca se prolongira, dok bošnjačke oporbene stranke SDA, DF, NES i SBiH i bliski im mediji, a moguće i neki zastupnici SDP BiH pod utjecajem bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, u Ustavnom sudu BiH žele vidjeti njima blisku sutkinju Sanelu Butigan Gorušanović, kako bi u toj instituciji majorizirali Hrvate kao što to čine u Predsjedništvu BiH.
Ustavni sud BiH ne ruši, dakle, samo Republika Srpska, već i Federacija, piše Hrvatski Medijski Servis. Istina, Republika Srpska je usvojila Zakon, što nije njezina nadležnost o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH, čime je izašla iz ustavnog okvira BiH, a Federacija nije. U Republici Srpskoj se, po zakonu do daljnjeg ne primjenjuju presude Ustavnog suda BiH, što je kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina. Zato iz Sarajeva pozivaju Tužiteljstvo BiH i SIP-u da hapse Dodika.I Schmidta da ga smjeni.
U Federaciji BiH takav zakon nije usvojen. U ovom entitetu presude Ustavnog suda BiH se ne provode i bez zakona. Primjer je presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić “U-23/14” od 1. prosinca 2016. Neki su se, poput Bakira Izetbegovića, čak, hvalili opstrukcijom dogovora o provedbi te presude, dok je nekim drugim “borcima za državu”, poput Željka Komšića, borba protiv provedbe te presude, glavni politički cilj. Legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u domovima naroda i Predsjedništvu BiH, što izrijekom nalaže Ustavni sud BiH, a koje nije osigurano ni intervencijom Christiana Schmidta, za njega i njemu slične je aparthejd, fašizam, segregacija, podjela BiH, “Čovićev Izborni zakon”. Tako o presudama Ustavnog suda govore oni koji ga brane od Dodika. Stoga je opravdano upitati: Bi li i po Sarajevu trebalo hapsiti zbog mimozakonite opstrukcije odluka čuvara Ustava BiH i udara na ustavni poredak i Daytonski mirovni sporazum?/M.Š./HMS/
wpDiscuz