SARAJEVO – Pitanje “spornih” 589 milijuna američkih dolara koji nedostaju s računa “mješovitih banaka” bivše SFRJ osnovanih u inozemstvu radi uvozno-izvoznih poslova i jučer je bilo predmet sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, održanog skoro sedam godina od posljednjeg .Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” sastanak je još trajao i nisu bile poznate preporuke koje su svi sudionici trebali izdefinisati o svim aneksima Sporazuma o sukcesiji. Ipak, najznačajnije je bilo upravo pitanje “mješovitih banaka” u okviru aneksa C, koje se pokušava razriješiti od 2001. godine.Naime, u Sporazum o sukcesiji ušlo je 645 milijuna dolara, na koliko su procijenjeni devizni računi koji se drže kod jugoslovenskih banaka, da bi se utvrdilo da raspoloživa sredstva iznose oko 56 milijuna dolara.
Podjelom 645 milijuna dolara BiH bi trebalo pripasti oko sto milijuna dolara.
Predstavnik BiH u Stalnom zajedničkom odboru Vjekoslav Bevanda, koji je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora, u pauzi sastanka je kazao da su za veći dio aneksa usuglašene preporuke, a da o određenim aneksima imaju drugačije stavove i nesuglasja. U izjavi za medije nije precizirao o čemu se radi.
“Međutim, raduje pričati o brojkama, nekretninama, pravima. U dobroj mjeri je razgovor lišen politike”, dodao je Bevanda, koji je predsjedao sastankom.
Rekao je da sastanak protječe u dobrom duhu, naglasivši da je od posljednjih sastanka ostalo puno neriješenih i nedorečenih pitanja. Najvećim uspjehom je ocijenio to što su se uspjeli sastati nakon skoro sedam godina, istakavši da je uloženo puno napora da bi se to dogodilo. Pitanje mješovitih banaka bilo je predmet i prethodnog sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, održanog u Beogradu 2009. godine. Tada, zbog neusuglašenih stavova, nije postignut dogovor.
Prema ranijim pisanjima medija, predstavnici BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije su insistirali na obrazloženju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava, a stručnjaci država sljednica bivše SFRJ uvjereni su da odgovor na pitanje o nestanku 589 milijuna dolara leži u Beogradu. Srbija je zastupala stajalište da su sredstva potrošena u međuvremenu. Zbog tog pitanja je kasnila ratifikacija Sporazuma o sukcesiji s obzirom na to da je Hrvatska svom timu dala zadatak da utvrdi što je bilo sa “spornim” sredstvima.
Na sastanku u Beogradu 2009. godine također su donesene preporuke u vezi sa svim aneksima, ali prema neslužbenim informacijama koje smo dobili jučer, na njima se nije ništa ili se vrlo malo uradilo. Do sada je, u odnosu na ostale anekse, rezultate dala podjela diplomatske i konzularne imovine gdje BiH pripada 15 posto. Kako je juče rekao Nebojša Regoje, načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH, treba dogovoriti raspodjelu još 51 nekretnine koje su korištene za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava, a među najvrednijim su veleposlanstvo i rezidencija u Tokiju i prostorije misije u New Yorku. BiH pripada i zlato vrijedno 225.000 dolara, a potražuje se arhivska građa koja je nastala u radu više od 700 saveznih institucija bivše SFRJ u razdoblju od 60 do 100 godina.
wpDiscuz