Published On: Fri, Nov 15th, 2013

Balkan pri vrhu po riziku od ekstremnog vremena

Na ljestvici koju je napravila organizacija Germanwatch, Srbija se po više različitih kriterija – od materijalnih šteta do broja mrtvih, našla na šestom mjestu iza Haitija, Filipina, Pakistana, Madagaskara i Fidžija. BiH je zasjela samo dva mjesta iza nje na osmo mjesto, dok je Hrvatska završila na visokom, ali ne tako strašnom 24. mjestu.

Među prvih 50 uguralo se još dosta drugih zemalja istočne Europe od Rusije, Ukrajine, Kosova i Bugarske, do Slovačke, Mađarske i Crne Gore.

Dokument, nazvan Germanwatch Global Climate Risk Index 2014, analizira u kojoj su mjeri zemlje svijeta bile pogođene vremenskim nepogodama kao što su oluje, poplave, toplinski valovi i sl. U obzir su uzeti podaci u razdoblju od 1993. do 2012.

Autori u njemu ističu da broj ekstremnih vremenskih nepogoda poput toplinskog vala u Rusiji i poplava u Pakistanu 2010. godine, raste, a one se po mišljenju znanstvenika barem dobrim dijelom mogu pripisati klimatskim promjenama. Budući da teže pogađaju zemlje u razvoju nego razvijene, koje imaju kvalitetnije sustave zaštite, preporučuju vlastima da se pokušaju bolje pripremiti za budućnost u kojoj bi ekstrema moglo biti sve više.

U cijelom razdoblju od 1993. do 2012. najgore su stradali Honduras, Mijanmar i Haiti. Od deset najugroženijih čak je osam iz skupine zemalja u razvoju s niskim prihodima. U ukupno 15-ak tisuća nepogoda život je izgubilo više od 530.000 ljudi, a štete se procjenjuju na više od 2,5 trilijuna dolara.

2012. godine suše i poplave na velikim područjima Balkana, istočne Europe i južne Rusije, nakon strašnih požara 2010. otkrili su koliko je ova regija osjetljiva na klimatske promjene.

2013. jedna od 10 najtoplijih

Sličnu sliku iscrtava i ovogodišnje izviješće Svjetske meteorološke organizacije (SMO) koja ističe da bi, prema podacima u prvih devet mjeseci, 2013. mogla bi biti među prvih deset najtoplijih godina od kada se službeno mjere podaci od 1850. godine. Ovogodišnje razdoblje od siječnja do rujna dijeli 7. mjesto na popisu najtoplijih, zajedno s istim iz 2003.

Razdoblje siječanj – rujan 2013. na svjetskoj je razini bilo toplije od istog razdoblja 2011. i 2012 kada je rashlađujuće djelovao fenomen La Niña. U ovih prvih devet mjeseci nije bilo utjecaja ni La Niñae niti El Niñoa. Za razliku od 2012. kada je, osobito u SAD-u, zabilježena rekordno visoka srednja godišnja temperatura, ova je godina do sada bila najekstremnija u Australiji.

‘Dosadašnja ovogodišnja temperatura slična je prosjeku iz razdoblja 2001.-2010., koje je najtoplije u povijesti mjerenja’, rekao je glavni tajnik SMO-a Michel Jarraud i dodao: ‘Sve najtoplije do sada zabilježene godine bile su poslije 1998., a ova godina nastavlja taj dugogodišnji niz. I najhladnije godine od 1998. toplije su od najtoplijih prije 1998. Atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova dosegnule su rekorde u 2012. godini, a i u ovoj godini očekujemo slično. To znači da smo se obvezali na topliju budućnost.’

Priopćenje SMO-a također potvrđuje da je globalna razina mora dosegnula novi rekord. Sada se podiže za oko 3 mm/god što je dvostruko više od izmjerenog trenda od 1,6 mm/god. iz 20. stoljeća.

Arktički led se malo oporavio nakon dramatičnog otapanja u 2012., ali još uvijek, i ove godine, ima jednu od najnižih razina u povijesti. Od početka satelitskih mjerenja od 1979. u desetljeću od 2001. do 2010. uočeno je najveće prosječno godišnje smanjivanje arktičkog leda, a svih sedam najnižih razina zabilježeno je od 2007.

Privremeno godišnje izvješće SMO-a, kao i ono Germanwatcha, trebalo bi poslužiti za informiranje pregovarača na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama koja se od 11. do 22. studenog održava u Varšavi. Na noj bi predstavnici više od 190 zemalja trebali dogovoriti osnove globalnog sporazuma za smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Očekuje se da bi sporazum trebao biti postignut 2015. u Parizu i zamijeniti Protokol iz Kyota, koji istječe 2020. godine.