AŠIKOVANJE S MELEKOM: FETO je samo u Sarajevu d.o.o. proglašen terorističkom organizacijom

U radnoj posjeti BiH boravio je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan. On je na konferenciji za medije jasno poručio predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću kako očekuje da se napori i mjere protiv svih struktura terorističke organizacije FETO u Bosni i Hercegovini što prije okončaju.

“Spremni smo na svaku vrstu sUradnje u vezi s tim pitanjem i nastavit ćemo da sarađujemo s institucijama Bosne i Hercegovine za realizaciju konkretnih koraka”, rekao je Erdogan.

Već duže vrijeme spominje se kako predstavnici turskih vlasti otvoreno vrše pritisak na bosanskohercegovačke političare da u potpunosti uguše djelovanje ovog pokreta u našoj zemlji.

“U Turskoj se nastavlja izvođenje pred sud svih članova koji su sudjelovali u pokušaju vojnog udara, ali organizacija FETO djeluje u više od 160 zemalja.

Zahvaljujem se vlastima BiH koje su učinile određene korake da bi se spriječilo njihovo djelovanje, kako u sektoru obrazovanja, tako i u poslovnom sektoru, ali mi znamo da se njihove aktivnosti još nastavljaju i zbog toga želimo da se nastave napori BiH u rješavanju ovog problema”, rekao je u ožujku ove godine turski premijer Binali Jildirim prilikom posjete Sarajevu.

S pravom se postavlja pitanje na osnovu kojih odluka i iz kojih razloga BiH uopće poduzima “određene korake” kojim bi se spriječilo djelovanje ovog pokreta u obrazovnom i poslovnom sektoru u BiH.

Takozvani FETO nije na listi terorističkih organizacija

Od Ministarstva sigurnosti BiH tražili smo odgovor na pitanja da li se Gulenov pokret, odnosno takozvani FETO u BiH tretira kao teroristička organizacija i da li se BiH prema članovima ove organizacije odnosi kao prema teroristima.

“Bosna i Hercegovina prati liste UN-a i EU-a kada je riječ o teroristickim organizacijama i objavljuje na web stranici Ministarstva sigurnosti BiH. Također, pristup Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma je zasnovan na krivičnom zakonodavstvu BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH i drugom pozitivnom zakonodavstvu u BiH temeljem kojeg se uz puno poštivanje ljudskih prava postupa u svakom individualnom slučaju moguće sumnje na terorističke aktivnosti”, kazali su nam iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Kako kažu, u skladu s raspoloživim informacijama, prikupljenim saznanjima, dokazima, sigurnosnim procjenama i analizama mjerodavne institucije i agencije u svakom individualnom slučaju sumnje na terorizam ili terorističke aktivnosti poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

Ministarstvo sigurnosti BiH odbilo je direktno odgovoriti na postavljena pitanja, no iz njihovog odgovora proizilazi kako se Gulenov pokret ne nalazi na listi terorističkih organizacija u BiH. Naime, na zvaničnoj web stranici Ministarstva sigurnosti BiH navedeni su subjekti kojima je BiH uvela restriktivne mjere, a koji su povezani s Liberijom, Somalijom, Iranom i Irakom. Na listi se nalaze i IDIL (Da’esh), Al Kaida te sankciona lista koja se odnosi na Talibane.

Ni u jednom dijelu posvećenom subjektima koji se tretiraju kao terorističke organizacije nije naveden Gulenov pokret, iz čega proizilazi da BiH uopće ovaj subjekt ne tretira kao terorističku organizaciju.

Uprkos tome, domaći političari, iako nemaju nikakve zakonske osnove da se bave klasifikacijom terorističkih organizacija, često daju sebi za pravo da Gulenov pokret proglase “terorističkim”, time šaljući poruku da su za njih relevantnije odluke vlasti u Republici Turskoj od odluka vlasti institucija države BiH.

“FETO sasvim sigurno jeste teroristička organizacija, jer se upustio u krvavi vojni udar u kojem je skoro 300 ljudi poginulo i ko zna ko bi još bio ubijen da su uspjeli u svojim nakanama. BiH treba pratiti rad tih ljudi. Istovremeno, BiH je zemlja vladavine zakona i ni prema kome neće bez razloga poduzimati mjere”, kazao je Bakir Izetbegović 2016. godine.

Dodvoravanje AK partiji

On je u nekoliko navrata govorio i da je FETO podmukla teroristička organizacija, hobotnica koja je svoje krake pružila i van Turske, u 150 zemalja u kojima djeluje, uključujući i Balkan.

“Pod plaštom brige za mlade, za međureligijski dijalog, kroz dobrotvorne i kulturne aktivnosti, kroz isticanje plemenitih ciljeva, ova organizacija, ustvari, ima samo jedan, sebični cilj – kontrolirati finansijska sredstva, medije, ljudske umove i politiku. I preuzeti vlast. Nakon bolnog iskustva koje je iskusila prijateljska Turska, niko od nas nema pravo na naivnost i potcjenjivanje opasnosti koja prijeti od ove dvolične organizacije”, rekao je Izetbegović u julu 2017. godine na otvaranju izložbe “15. juli – Pokušaj državnog udara u Turskoj”.

Izetbegović nikada nije objasnio javnosti na osnovu čijih informacija je došao do saznanja kako FETO planira preuzeti vlasti, odnosno da li te informacije iznosi na osnovu saznanja obavještajno-sigurnosnih agencija BiH ili pak na osnovu informacija koje mu daju turski čelnici.

Već duže vrijeme nižu se kritike na račun prije svega bošnjačkih političara zbog podaničkog odnosa spram vlasti u Turskoj. Gradsko vijeće grada Sarajeva oduzelo je ranije dodijeljenu plaketu u oblasti obrazovanja profesoru Aliju Lafciogluu kojeg je kandidovala obrazovna institucija Bosna Sema. Odluka je uslijedila nakon što je turski provladin list Yeni Safak objavio da je Sarajevo plaketu dodijelilo institucijama koje turske vlasti smatraju dijelom FETO-a.

Mjesec dana nakon što je Lafcioglu ostao bez plakete, učenici obrazovnih institucija Bosna Sema, koji su ostvarili izuzetne rezultate, medalje i priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima iz matematike i fizike 2015. godine, ostali su bez priznanja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, najvjerovatnije jer su učenici ovih institucija.

Podsjećamo, Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je ove godine zahtjev Republike Turske za izručenje Humeyre Gokcen koju je Glavno republičko tužilaštvo u Turskoj optužilo za učešće u pokušaju vojnog udara u julu 2016. godine.

Sud je u obrazloženju pravosnažne odluke saopćio da nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za izručenje državljanke Republike Turske.