Subota, 16 studenoga, 2024

Antisemitizam, saslušanje tri predsjednice i sloboda govora na američkim sveučilištima

Vrlo
- Advertisement -

Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela

  • Naslovna fotografija: Svjedočenje predsjednica sveučilišta pred Odborom Kongresa (Screenshot C-SPAN)
  • Autor je od 1984. godine radio na Radiju 101 u Zagrebu, dok ga pod pritiskom režima nisu izbacili kao politički nepodobnog. Pisao je za gotovo sve tzv. omladinske publikacije u bivšoj državi i bio aktivan u mirovnom i ekološkom pokretu. Od 1990. živi u Sjedinjenim Državama, prvih godina kao novinar.  Sad živi u Rutlandu u državi Vermont.

“Krši li pozivanje na genocid nad Židovima sveučilišne propise o uznemiravanju i maltretiranju?” To je pitanje Elise Stefanik, bivša potpredsjednica Instituta za politiku na Sveučilištu Harvard, republikanska predstavnica iz 21. newyorškog okruga (koji graniči sa Vermontom), nasljednica Liz Cheney u vodstvu Republikanske stranke u Domu zastupnika (koja je izbačena iz stranke zbog svojih stavova prema Trumpu), u pauzi između slavljenja nepostojeće Trumpove izborne pobjede i optužbi sudaca koji isljeđuju šestosiječanjske domoljube za izdaju, postavila 5. prosinca predsjedavajućima sveučilišta UPenn (Elizabeth Magill), Harvarda (Claudine Gay) i MIT (Sally Kornbluth), tijekom saslušanja u kongresnom Odboru za obrazovanje i radnu snagu.

Naizgled jednostavno, postalo je to Blade Runner pitanje koje diferencira između čovjeka i bezdušnog administratora, robota. Laiku, čovjeku se odgovor može činiti očit. Svako pozivanje na genocid nad bilo kim je u najmanju ruku uznemiravanje i maltretiranje. No, preobrazovane, prepripremljene, prelegalizirane predsjednice tri vodeće obrazovne institucije u SAD se nisu snašle. Kad sam mu postavio isto pitanje ChatGPT se bolje snašao  (no nakon što je naučio na greškama Magill i Gay):

“Da, pozivanje na genocid nad Židovima smatra se ozbiljnim kršenjem ljudskih prava i također je kazneno djelo u mnogim zemljama. U Sjedinjenim Državama sveučilišta imaju vlastita pravila i kodekse ponašanja koji zabranjuju govor mržnje i diskriminaciju. Međutim, tumačenje ovih pravila može varirati ovisno o kontekstu i specifičnoj situaciji. Na primjer, predsjednica Sveučilišta u Pennsylvaniji, Liz Magill, nedavno je svjedočila pred članovima Kongresa o alarmantnom porastu antisemitizma u kampusu. Na pitanje zastupnice Elise Stefanik, predsjednica moje alma mater, nije definitivno rekla pred prostorijom – i svijetom – da je ‘pozivanje na genocid nad Židovima’ govor mržnje, za osudu i da se neće tolerirati na Sveučilištu iz Pennsylvanije. Umjesto toga, rekla je da takvi osjećaji ‘ovise o kontekstu’ i da su problematični samo kada se ‘pretvore u ponašanje’. Važno je napomenuti da sveučilišta imaju odgovornost zaštititi sigurnost i dobrobit svojih studenata i osoblja. Stoga vrlo ozbiljno shvaćaju govor mržnje i diskriminaciju. Ako ste vi ili netko koga poznajete doživjeli govor mržnje ili diskriminaciju u kampusu, važno je to prijaviti nadležnim tijelima.”

Nije mi sasvim jasno zašto ChatGPT zove UPenn svojom alma mater, možda halucinira, no izgleda da se želi kandidirati za mjesto Elizabeth Magill, što bi vjerojatno naišlo na odobravanje donora koji financiraju UPenn Wharton školu biznisa. Sam Altman, almus pater ChatGPT-a, se također oglasio, rekavši da sad vidi kako je bio u krivu misleći da nema puno antisemitizma na američkoj ljevici …

Magill i Gay kažu da su u svojim odgovorima željele balansirati između zaštite zakonom garantirane akademske slobode govora i zakonske obaveze da se zaštiti studente od uznemiravanja i maltretiranja. Bez obzira što njihova sveučilišta već rangiraju očajno po slobodi govora – UPenn je 247., a Harvard 248., prema The Fire stranici, koja rangira slobodu govora na sveučilištima (MIT je prosječno rangiran, Kornbluth se najbolje snašla i njen upravni odbor ju je smjesta podržao, i više se tri dana nakon svjedočenja nije ni spominjala u medijima). Pa su tako Magill i Gay odgovorile da to ovisi o kontekstu: “Neodlučno, formulaično, i bizarno dvosmisleno,” rekao je profesor ustavnog prava s Harvarda, Lawrence Tribe, koji je ipak, na kraju, stao u zaštitu predsjednice Gay pred pozivima da je se smjeni.

Već su isti dan počeli napadi i prozivanje. Predsjednica UPenn, Magill, pod pritiskom je i podnijela ostavku. Na nju su se baš svi obrušili. Zastupnici iz Kongresa, donori, članovi Upravnog odbora Sveučilišta, čak i guverner Pensilvanije. Hajka na nju da je antisemit traje međutim još od rujna, dakle od prije ovog novog rata između Hamasa i Izraela. U rujnu je naime dozvolila konferenciju palestinskih pisaca na UPenn, usprkos tome što su donatori inzistirali da se zabrani, jer da ima i antisemitskih sudionika. Hedge fund manager, milijarder Marc Rowan, i predsjednik Savjetodavnog odbora Wharton škole biznisa na UPenn zahtijeva njenu ostavku još od tada. Sličan bogatun, Bill Ackman, samo donator Harvarda, isto je to želio smjestiti Gay, koja je, samim svojim postojanjem na toj poziciji, prst u oko svim protivnicima afirmativne akcije, kao rezultat tog sustava, no nije uspio. Gay je imala podršku svog Upravnog odbora, profesora (kao Tribe) i studentskog tijela: stotine studenata potpisalo je peticiju da je se zadrži (peticija da je se ne smjeni na kraju je sakupila više potpisa od peticije da je se smijeni). Žena je na poziciji tek pola godine i bilo bi stvarno šteta da ovako odmah nadrapa zbog međunarodnog problema koji traje već 75 godina i nad kojim nema nikakvu kontrolu. Kako je nisu mogli maknuti odjednom su je sad optužili da je plagirala svoj doktorat.

A danas nije teško biti proglašen antisemitom, kako piše Masha Gessen za New Yorker (U sjeni Holokausta) 9. prosinca. Gessen, rusko-američki Židov,  nedavno su i sami postali žrtva kanceliranja: nakon objavljivanja tog teksta, u kojem se uspoređuje stanje u Gazi sa stanjem u Varšavskom getu tijekom Drugog svjetskog rata, i trenutni rat sa likvidacijom tog geta, grad Bremen i Heinrich Boll fundacija su naprasno odgodili dodjeljivanje nihove Hannah Arendt nagrade, koju su Gessen trebali primiti. Zadnjih 17 godina Gaza je prenapučen, osiromašen, ograđen teritorij iz kojeg je samo malom dijelu stanovnika dozvoljeno da, i to samo nakratko, izađu. David Cameron, britanski ministar vanjskih poslova, dok je bio premijer 2010., nazvao je Gazu zatvorom pod otvorenim nebom. No taj zatvor nema čuvara. Samo zid. Zato Gessen misle da je sličniji getu u kakvim su Židovi živjeli u Istočnoj Europi. I sad je taj geto likvidiran. Srušen je već 80%. Dok ovo pišem, AP izvještava kako su nagradu, u manjoj ceremoniji sa 50 ljudi i velikom policijskom zaštitom, ipak primili. Sasvim zasluženo. Budući da je upravo Arendt još 1948. upozoravala na uznemirujuću sličnost između Irguna i Stranke slobode (Tnuat Haherut) s nacistima “po organizaciji, metodama i političkoj filozofiji”. Hannah Arendt zasigurno ne bi mogla primiti svoju vlastitu nagradu u Njemačkoj danas, piše Guardian.

Jer što danas znači biti antisemit? Međuvladina organizacija Međunarodno udruženje sjećanja na Holocaust (IHRA) je 2016. usvojila sljedeću definiciju:

“Antisemitizam je izvjesna percepcija Židova, koja može biti protumačena kao mržnja. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmjerene su prema židovskim i nežidovskim pojedincima i njihovoj imovini, te prema institucijama židovske zajednice i vjerskim objektima.” Ta definicija je popraćena s 11 primjera, od kojih su neki i “tvrdnja da je postojanje države Izrael rasistički poduhvat” i “povlačenje paralela između trenutne politike Izraela i nacista.”

Tu je definiciju prihvatilo 25 država članica EU i SAD. Trump je 2019. potpisao dekret o uskraćivanju savezne novčane pomoći sveučilištima čiji studenti nisu zaštićeni od antisemitizma kako ga definira IHRA. Njemačka je najdalje otišla u prihvaćanju IHRA prijedloga, osnovavši 2018. Savezni ured za borbu protiv antisemitizma. Danas svaka savezna država u Njemačkoj ima svog komesara za borbu protiv antisemitizma. Koji svoj posao antiantisemita uzimaju vrlo ozbiljno i dosljedno, kao što su nekad njihovi preci bili dosljedni antisemiti. Identificirali su već 994 antisemitska napada od Hamasove terorističke akcije 7. listopada. Gotovo da i nema Židova među komesarima. No, ima među njihovim žrtvama: njemačko-izraelski sociolog Moshe Zuckermann i južnoafrički židovski fotograf Adam Broomberg, npr., zbog njihove podrške BDS pokretu. U Njemačkoj se ime svakog umjetnika i izvođača, koji traže novčanu podršku, danas googla sa riječima BDS, apartheid i Izrael.

Alternativna, Jeruzalemska deklaracija 2020., koja diferencira između antisemitizma i antiizraelizma, nije se tako dobro primila. A može se biti aniizraelit a da se ne bude pri tome i antisemit. Jer postoji tako nešto kao “izraelizam”. Dapače, postoji i dokumentarni film “Izraelizam”, pobjednik ovogodišnjeg festivala dokumentarnog filma u Arizoni, koji je snimila grupa mladih progresivnih američkih Židova, koja je odlučila preispitati svoja uvjerenja o Izraelu, nakon posjeta zemlji i opservacije tretmana Palestinaca. Film se, unatoč zabranama (Hunter College) i odgodama (UPenn), upravo prikazuje na većini fakulteta u Americi pred punim dvoranama, kaže ko-režiser Erin Axelman. Studenti, mladi, učenici srednjih škola, Židovi i ne-Židovi zajedno, protestiraju na američkim ulicama svakodnevno, zahtijevajući prekid vatre; uzbuđenje je već gotovo na razini prosvjeda protiv rata u Vijetnamu šezdesetih.

Ovaj skandal na američkim sveučilištima, naime, kako piše Guardian, i kako poziva memorandum učenjaka genocida i studija Holokausta 9. prosinca, promašuje trenutno mnogo važniju temu: baveći se ispravnosti dopuštanja hipotetičkih poziva na genocid nad Židovima na američkim obrazovnim institucijama, propušta i zanemaruje itekako stvarno maltretiranje i uznemiravanje studenata koji se usuđuju pokazivati simpatije prema Palestini nakon 7. listopada.

Na Harvardu je više od 30 studentskih grupa potpisalo otvoreno pismo na dan Hamasovog napada tvrdeći da je Izrael u potpunosti odgovoran za nasilje u kojem je pobijeno tada već 1400 ljudi, uglavnom civila. Unutar nekoliko dana studenti pripadnici tih grupa bili su ‘outani’. Njihove privatne informacije stavljene na internet. Njihova rodbina primala je prijetnje putem društvenih mreža. Direktori korporacija s Wall Streeta zahtijevali su da se objave njihova imena kako bi se spriječilo njihovo zapošljavanje u budućnosti. Kamion s digitalnim panoom, plaćen od konzervativne grupe Accuracy in Media, kružio je kampusom prikazujući njihove slike i imena pod naslovom: “Vodeći antisemiti Harvarda”. Slični kamioni su se pojavili i na sveučilištima Stanford i Berkeley.

Pet najbolje i najlošije plasiranih američkih sveučilišta kad je riječ o slobodi govora prema istraživanju The Fire. (Analizu Izvješča o slobodi govora na sveučilištima iz pera poznatog statističara Nata Silvera možete pročitati ovdje.)

Ta atmosfera straha dovela je do toga da čovjek iz čista mira izađe na ulicu i puca na 3 palestinsko-američka studenta jer ih je čuo da govore arapski i vidio da nose keffiyeh. I to u miru i spokoju Vermonta. U istom mjesecu kada je Sveučilište Vermont UVM, iako po slobodi govora rangirano više i od Harvarda i od UPenna (čak 182.), kanceliralo nastup palestinskog pjesnika Mohammeda el-Kurda, jer su se pojedini studenti pobunili da je antisemit (Anti-Defamation League kaže da njegova retorika nadilazi razumnu kritiku Izraela). Sveučilište je kao obrazloženje navelo sigurnosne razloge. Nastup se održao preko Zooma. Baveći se hipotetičkim govorom o hipotetičkom genocidu, propuštamo i opasnost stvarnog genocida, koji se upravo pred našim očima odvija u napadu Izraela na Gazu, a u kojem SAD mogu povijesno biti ocijenjene kao suučesnici, ako nastave vojno i novčano podržavati Izrael. Etničko čišćenje Zapadne Obale se udeseterostručilo. Ministar obrane Izraela, Yoav Gallant, zove Palestince “ljudskim životinjama”.  Izraelske bombe pale su na bolnice, hitnu pomoć i rodilišta. Osamdeset posto stanovnika Gaze su sada beskućnici, tumaraju svojim razrušenim getom u potrazi za skloništem od bombi. Izrael prvo puca pa onda pita. Tako su ubili i troje Izraelaca, talaca, dok su mahali bijelom zastavom i zapomagali za pomoć na hebrejskom. Postaviti pitanje o ispravnosti poziva na genocid nad Židovima trenutno zvuči naprosto kao zamjena teze.

  • Od rijeke do mora

New York Times je nedavno objavio vremensku crtu događanja na američkim sveučilištima nakon 7. listopada. Na crti bode oči vijest da je 9. studenog, tada još neozloglašena i sama kao antisemit, Dr Claudine Gay, osudila slogan “od rijeke do mora” kao antisemitski. Slogan je antisemitskim proglasila i Bijela kuća. A palestinsko-američka zastupnica u Kongresu, Rashida Tlaib (D-MI), zaradila je ukor Kongresa u listopadu, za upotrebu slogana na Twitteru (tj. X), u rezoluciji koja je izglasana 234-188 i koja slogan zove “genocidnim pozivom na nasilno uništenje Izraela i njegovih stanovnika, te zamjenu Izraela palestinskom državom.” Kongres je već ranije, u veljači ove godine izbacio drugu muslimansku ženu, somalijsko-američku zastupnicu Ilhan Omar (D-MN), iz Komiteta za vanjske poslove, zbog izjava, koje su neki okarakterizirali kao antisemitske.

Dubina dvostrukih standarda postaje očita tek kad se pročita uvod u platformu Netanyahuove Likud partije iz 1977.: “Pravo židovskog naroda na zemlju Izrael je vječno i neupitno… stoga, Judea i Samaria neće biti predane bilo kojoj stranoj upravi; između mora i rijeke Jordan bit će isključivo suverena država Izrael.” Ekstremisti na obje strane žele da samo njihovi budu od rijeke do mora. Svi smo njihove žrtve. Spominjući ‘kontekst’ Claudine Gay je prošla kao Galileo, a Magill je izgorjela kao Bruno. No Zemlja jeste okrugla. I okreće se oko Sunca.

izvor:ideje.hr

- Advertisement -

1 KOMENTAR

guest

1 Reakcija
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Dva produžena vikenda u Županiji Zapadnohercegovačkoj

Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) uživat će dva uzastopna produžena vikenda, budući da su sljedeća dva ponedjeljka, 18. i 25. studenoga...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -