Bosna i Hercegovina smjestila se na osmo mjesto od ukupno 95 država na listi najjadnijih zemalja na svijetu koju je izradio američki Institut Cato.
Na osnovu raznih ekonomskih pokazatelja, prije svega inflacije, kamatne stope banaka, nezaposlenosti i promjene BDP-a, Institut svake godine objavljuje svoj takozvani indeks jadnosti zemalja. Podatke koje koriste u Institutu, najčešće prikupljaju iz Svjetske banke i njemačke statističke kompanije Statista.
Na najnovijoj listi Venecuela se smatra uvjerljivo najjadnijom zemljom na svijetu, i to već četvrti put zaredom. Index jadnosti Venezuele dramatično je porastao u odnosu na 2018. godinu, na što su najviše utjecali ekonomska i politička kriza.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, četiri milijuna stanovnika Venezuele napustilo je zemlju od kada je počela ekonomska kriza 2014. godine. Nemiri u Venecueli dodatno su podstaknuti ubrzavanje hiperinflacije.
Venezuelu slijedi Argentina sa indeksom jadnosti od 105.6 te Iran koji je pao na treću poziciju u odnosu na prošlu godinu kada je bio 11. po redu najjadnija zemlja svijeta.
Sudeći prema listi Instituta Cato, jadnije od BiH su Nigerija i Južna Afrika najviše zbog nezaposlenosti, te Brazil i Turska zbog porasta kamatnih stopa banaka.
BiH ima indeks jadnosti 38,2, a najveći krivac tome je visoka nezaposlenost. Prema ovoj listi, u susjednim zemljama nešto je bolja situacija. Tako je Srbija na 32. poziciji, a Hrvatska na 51. poziciji.
Institut Cato ocjenjuje da je Tajland najmanje jadna zemlja na svijetu. Stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji nevjerojatno je niska već godinama, a kreće se između 0,4 do 1,2 posto.
Druga najmanje jadna zemlja na svijetu je Mađarska u kojoj je zahvaljujući programu zapošljavanja premijera Viktora Orbana stopa nezaposlenosti pala sa 11,4 posto na 3,8 posto.
Izuzetno nizak stupanj jadnosti imaju i Japan, Austrija, Kina, Švicarska, Tajvan i Nizozemska zahvaljujući stabilnoj ekonomiji i visokom stupnju zaposlenosti.
Za izračunavanje svakog rezultata indeksa jadnosti koristi se jednostavna formula – rast BDP-a po stanovniku oduzima se od zbroja nezaposlenosti, inflacije i bankarskih stopa kreditiranja, prenosi Dnevnik.ba
wpDiscuz