Published On: Sun, Sep 20th, 2015

Ako prestanete pušiti i pijete lijekove za tlak, srce možete pomladiti 19 godina…

Koliko smo puta čuli kako je netko, istina, star, ali mlad u srcu. Uz dužnu ispriku Franku Sinatri koji je pjesmom “Young at Heart” ovjekovječio tu izreku, gruba realnost ipak ga demantira. Najnovije izvješće američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) tvrdi da je srce uglavnom starije od naše kronološke dobi, i to prosječno za čak 7,8 godina kod muškaraca i 5,4 godine kod žena!
Ups! Kako je to moguće? Pitat će se oni uvjereni u mladost svojega srca u odnosu na fizičke mogućnosti koje nas vraćaju u realnost svaki put kad se moramo popeti na četvrti kat. Njima ideja o srčanim godinama zvuči kao trik, no taj su zdravstveni koncept razvili javnozdravstveni stručnjaci koji su radili na prestižnoj Framingham Heart Study s namjerom da ljudima bude jasniji rizik za srčani i moždani udar, bol u prsima, bolesti perifernih arterija i druga stanja povezana s bolestima srca, uključujući i smrt. Pokazalo se da model u potpunosti funkcionira.
Naime, i neke europske kliničke studije pokazale su da su ljudi koji su radili na “pomlađivanju” svoga srca imali manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Tijekom studije sudionici su naučili kako smanjiti dob svoga srca za 1,5 godina tijekom jedne godine i pokazalo se da su bili uspješniji u tom cilju od onih koji su dobili samo uobičajene upute o mogućim rizicima, jer se kod njih srčana dob smanjila za samo 0,3 godine.
Američki Centar za kontrolu bolesti nakon ovog istraživanja osobito je zabrinut zbog stanja srca američke nacije jer od tih bolesti umire godišnje gotovo 800.000 ljudi. Njihova bolest košta čak 320 milijardi dolara godišnje, pa vjeruju da bi se s više brige za ukupno zdravlje mogla obistiniti Sinatrina tvrdnja o “mladosti u srcu”.
Znanstvenici iz CDC-a, odnosno njihova Odjela za bolesti srca i prevenciju moždanog udara, odlučili su procijeniti srčanu dob Amerikanaca i utvrditi razliku između kronološke dobi i one koju ima njihovo srce, a pritom su uzimani podaci o spolu, dobi, obrazovanju, imovinskom stanju, a uspoređivala se i njihova rasna i etnička pripadnost. Korišteni su podaci Behavioral Risk Factor Surveillance Systema koji uključuje situaciju s kardiovaskularnim bolestima, a provodi se svake druge godine. Sudionici u tom istraživanju daju podatke o dobi, pušenju, indeksu tjelesne mase, imaju li dijabetes i uzimaju li lijekova za kontrolu visokog krvnog tlaka.
Istraživači su izračunali starost srca kod 236.101 muškarca i 342.424 žene u dobi od 30 do 70 godina. Nitko od nije prije istraživanja nije imao srčanih bolesti ili preživio srčani, odnosno moždani udar. Statistika je pokazala da je prosječna kronološka dob muškaraca koji su praćeni u studiji 47,8 godina, a njihova prosječna starost srca bila je 55,6 godina. Za žene prosječna kronološka dob bila je 47,9 godina, a srce im je bilo prosječno staro 53,3 godine. Drugim riječima, 48,8 posto muškaraca i 38,5 posto žena imalo je srce starije od svoje kronološke dobi najmanje pet godina.
Što je osoba starija, to je bila veća razlika između kronološke i srčane dobi zbog različitih zdravstvenih problema. No, taj se jaz smanjuje kako je obrazovanje više, a prihodi kućanstva se povećavaju. Američko je istraživanje pokazalo i da postoje razlike kod stanovnika pojedinih dijelova SAD-a pa je tako najmanji jaz bio između kronološke dobi i one srčane u Kaliforniji, a najveća u Utahu. Što se pak tiče rase, najgore su prošli Afroamerikanci kod kojih je razlika između kronološke i srčane dobi tri godine veća negoli kod bijelaca.
Stručnjaci naglašavaju kako ne možemo vratiti film svoje kronološke dobi, ali možemo smanjiti starost svoga srca. Primjerice, istraživači kažu kako pedesetogodišnjak koji puši, ima visoki krvni tlak i na granici je prekomjerne težine i debljine, ima srčanu dob 72 godine. No, prestane li pušiti, uzima li lijekove za kontrolu krvnog tlaka, može pomladiti srce za čak 19 godina.
I na nedavno završenom Europskom kardiološkom kongresu, na kojem je sudjelovalo 32.000 kardiologa iz cijelog svijeta, bilo je riječi o prevenciji.
“Istina je da je srce uglavnom zdravo onoliko koliko sami brinemo o njegovu zdravlju. Pokazalo se da sve naše preporuke o zdravim životnim navikama ne samo da povećavaju zdravlje srca već i smanjuju rizik za druge bolesti, primjerice zloćudne”, kaže akademik Davor Miličić, predstojnik Klinke za kardiologiju KBC-a Zagreb, koji je na kongresu imao dva predavanja.
Ističe također da novi kardiološki lijekovi smanjuju smrtnost od kardioloških bolesti, a prema novim smjernicama ublaženi su i kriteriji za intervencijske zahvate.
“U svakom slučaju, može se reći da je napredak kardiologije u posljednjih nekoliko godina povećao preživljavanje, ali i kvalitetu života naših pacijenata, no ne toliko da bi kardiovaskularne bolesti skinuli s vrha uzroka smrtnosti. Najveći doprinos zdravlju srca ipak možemo dati sami”, zaključuje Miličić.