I britanski magazin “The Economist” svrstao je Bosnu i Hercegovinu među zemljama kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini
Vlada Republike Srpske jučer se zadužila za 21 milijun maraka, Federacija najavljuje raspisivanje novih rizničnih zapisa kako bi pokrpali sve rupe i spremnije dočekale izbornu 2014. bez socijalnih nemira i problema. No, stanje ni iz bliza nije optimistično, daleko od tzoga da će to biti godina bez socijalnih problema.
Rizična zemlja
I britanski magazin “The Economist” svrstao je Bosnu i Hercegovinu među zemljama kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini. Prije svega bosanskohercegovački entiteti, Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS) ozbiljno prijeti ekonomski i finansijski kolaps u predstojećoj 2014. godini jer na naplatu stižu visoki dugovi koji su nakupljani u prethodnim godinama. U republici Srpskoj obveze u sljedećoj godini su pokrpati rupu veliku 500 milijuna maraka, a cilj je dobiti kreditna sredstva kako u sljedećih deset opterećenja ne bi imali obveze u proračunu veće od 50 milijuna maraka. Još teže stanje je u Federaciji BiH. Razina otplate vanjskog duga u sljedećoj godini iznosi 484,9 milijuna maraka i veća je 62,6 milijuna u odnosu na 2013. Najveći dio je otplata po trećem stand-by aranžmanu u iznosu od oko 263 milijuna maraka, koji je zaključen u prethodnom mandatu. Ostali prispjeli vanjski dug se uglavnom odnosi na kredite Londonskog kluba, EBRD-a i Svjetske banke. U strukturi otplate glavnice unutarnjeg duga, najznačajniji iznos od 127 miliona odnosi se na obaveze isplate za staru deviznu štednju. Ostatak se uglavnom odnosi na kratkoročne riznične zapise.
900 milijuna
U takvoj situaciji situacija s nedonošenjem državnoga proračuna za 2014. godinu entitetske vlasti nalaze se u pravoj panici. Ne mogu očekivati nova zaduživanja od MMF-a, a samim time i sredstva Svjetske banke. Nemoguće je praktično u takvoj situaciji pokriti sve obveze koje su predviđene, uključujući i novo zaduživanje. Vlasti Federacije BiH projektirale su proračun na iznos iznad 2,3 milijarde maraka, a samo za prijašnje kreditne obveze te preuzimanje novih zajmova kojim bi se pokrile obveze u proračunu za 2014. plaća se iznos od skoro 900 milijuna maraka. Kada se tome pridoda stanje u fondovima, uključujući zavode mirovinsko-invalidskog osiguranja koji su stalno na granici hoće li moći isplatiti mirovine i druge obveze, onda slika za 2014. godinu nije nimalo ružičasta. Vlasti će se zasigurno ponovno zaduživati emitiranjem novih obveznica s vrlo visokom kamatom. Na taj će način aktualna SDP-SDA vlast kojoj su druge stranke samo privjesak vjerojatno kupiti socijalni mir do kraja 2014., odnosno izbora, a novoj garnituri ostaviti dugove koji su već došli do grla.
wpDiscuz