Digitalni arhiv Široki Brijeg, projekt posvećen očuvanju i dokumentiranju povijesne građe, ponovno donosi vrijedan uvid u prošlost grada. Ovaj put, čitatelji mogu vidjeti kako je nekada izgledalo igralište između samostana i gimnazije u Širokom Brijegu – mjesto gdje su se generacije mladih okupljale, trenirale i igrale.
Točan datum nastanka fotografije nije poznat, ali se procjenjuje da je snimljena između 1960. i 1969. godine.
Arhivski podaci
- Izvor: Digitalni arhiv Široki Brijeg
- Razdoblje: Ne prije 1960. – Ne poslije 1969.
- Lokacija: Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
- Autor fotografije: Nepoznat
- Arhiv: Franjevački samostan Široki Brijeg
Košarka i rukomet u srcu Lištice
Kako potvrđuju i tadašnji novinski zapisi, igralište ispred gimnazije bilo je središnje mjesto sportskog života mladih u Širokom Brijegu. Iako bez modernih uvjeta, ljubav prema košarci i rukometu bila je ogromna, a entuzijazam mladih nadoknađivao je nedostatke infrastrukture.
U lipnju 1970. godine, novinar Zvonimir Martinović piše za mostarski list Sloboda:
“Među omladinom, naročito srednjoškolskom, postoji veoma veliki interes za rukomet, košarku i odbojku. Od ranih jutarnjih sati ispred Škole igra se odbojka ili košarka i ne prestaju do kasno u noć. Smjenjuju se samo učesnici, ali igra ne prestaje. Međutim, nedostatak prikladnog igrališta sprečava daljnji razvoj sporta.”
Martinović tada upozorava na problem koji je mučio mlade sportaše – nedostatak asfaltiranog terena. Za razliku od susjednih općina, u Lištici takvog igrališta nije bilo. Napominje da je nekada postojalo sportsko društvo Partizan, ali je prestalo s radom.
Smatrao je da bi se prodajom nekadašnje zgrade tog društva moglo financirati asfaltiranje igrališta ili izgradnja fiskulturne dvorane za gimnaziju, što bi značajno poboljšalo uvjete za sportsku mladež.
Građevinske promjene na prostoru samostana
Sport nije bio jedina tema povezana s ovim prostorom. Tihomir Zovko u knjizi “Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu” (str. 393-394.) opisuje kako su franjevci 1969. godine srušili istočno krilo samostana, u kojem su se nalazili kuhinja i prostor za pitomce.
Kako se radilo o dotrajaloj i nesvrhovitoj građevini, umjesto nje je podignuta manja prizemnica, dok je 1973. godine srušeno i istočno krilo samostana, koje je potom obnovljeno s dodanom sakristijom prema nacrtima fra Pija Nuića.
Pogled unatrag – i naprijed
Ove arhivske priče podsjećaju na važno poglavlje povijesti Širokog Brijega – na vrijeme kada su sportska strast i zajedništvo prevladavali unatoč nedostatku infrastrukture, ali i kada se grad razvijao, rušio i gradio kako bi ostao centar obrazovanja i duhovnosti.
Danas, nekadašnje igralište dio je bogate povijesti grada, a njegova uloga u odrastanju generacija ostaje neizbrisiva.