Ako se ostvare najave iz nacrta okvirnog proračuna Federacije BiH, od 2014. do 2016. godine u ovom vremenskom razdoblju možemo očekivati određeno poboljšanje ekonomske situacije, ali ne i bolje stanje u entitetskom proračunu, navodi se u projekciji i obimnom prijedlogu u čijem smo posjedu.
Očekuje se pad prihoda
Očekivana razina ukupnih poreznih i neporeznih prihoda Vlade FBiH, bez sredstava financiranja i s uključenim sredstvima za izmirenje vanjskog duga, iznosi 1,739 milijardi maraka u idućoj godini, što je za 2,4 posto manje od procijenjenog iznosa u 2013. godini. Ovaj planirani pad posljedica je prvenstveno manjeg iznosa planiranih sredstava od GSM licencije i prihoda od privatizacije. U 2015. godini se, zbog otplate vanjskog duga, očekuje smanjenje ukupnog iznosa prihoda za 3,1 posto u odnosu na 2014. godinu, dok se tek u 2016. godini očekuje ponovni rast prihoda za 4,6 posto. Sve ove procjene doći će pod znak pitanja ako se uspori predviđeni ekonomski rast, nastupe promjene porezne politike ili dođe do promjena u makroekonomskim pretpostavkama. U dokumentu okvirnog proračuna, Vlada FBiH najavljuje nastavak „restriktivne politike javne potrošnje“, iako se mnogi ne slažu da je takvo što uopće postojalo za mandata aktualne vlade. Kako bilo, projekcija javnih rashoda proračuna FBiH za 2014. godinu iznosi 1,489 milijardi KM, što bi trebalo predstavljati pad od 2,1 posto u odnosu na 2013. godinu. Projekcija javnih rashoda za 2015. godinu iznosi 1,451 milijardu, a za 2016. godinu 1,401 milijardu maraka. Ukupna potrošnja, koja uključuje i otplatu vanjskog i unutarnjeg duga za 2014. godinu dostiže iznos od 2,263 milijarde maraka.
Znatno veći izdaci
Izdaci za bruto plaće, naknade i druge troškove zaposlenih u idućoj godini planirani su u iznosu koji je za 900 tisuća maraka veći od predviđenog za ovu godinu. Taj rast će još izraženiji biti u 2015. godini, kada se predviđa potrošnja veća za devet milijuna KM, dok bi se u 2016. godini ovi izdaci mogli smanjiti, ali će i tada za skoro pet milijuna biti veći nego 2014.. S druge strane, Vlada predviđa smanjenje izdvajanja za materijalne troškove i usluge u iduće tri godine, a istovjetan trend planiran je i kada je u pitanju kapitalna potrošnja. Tekući i kapitalni transferi će iduće godine rasti, a onda dvije godine zaredom padati, baš kao i izdvajanja za otplatu dugova i kamata. Rast prihoda u svakom slučaju ne može pratiti kretanje rashoda, a posebno ne obveze po osnovi unutarnjeg i vanjskog duga pa se već sada najavljuje potraga za „dodatnim izvorima financiranja“, odnosno novo zaduženje. Koliko su nerealni i nezasitni apetiti federalne administracije govori podatak da proračunski korisnici za iduću godinu zahtijevaju više od 2,7 milijardi maraka, što je 123 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun. Nešto manji su im zahtjevi za 2015. i 2016., ali to je i logično budući da je aktualnoj vlasti najvažnije osigurati novac za iduću godinu, koja je zadnja godina njihovog mandata, ali i izborna godina, kada se različitim aktivnostima federalnim novcem “kupuje“ naklonost biračkog tijela.
večernji.ba
wpDiscuz