Usred navoda da se koristi trikovima kako bi pobijedio na izborima, Aleksandar Vučić uspio je osigurati novi predsjednički mandat u Srbiji, iako aktivisti tvrde da je to moguće samo jer je ugušio opoziciju.
Organizacije koje nadziru demokratske procese i aktivisti civilnog društva u Srbiji upozoravaju da zemlja klizi prema autokraciji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je ovog mjeseca velikom većinom glasova izabran na drugi mandat.
Nakon što su predizbornu kampanju pratile optužbe za mito, zastrašivanje i lažiranje, Vučić je osvojio 60 posto glasova. Još uvijek nije jasan ishod izbora za Skupštinu grada Beograda.
https://twitter.com/DanielS18352008/status/1517049638309744641?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1517049638309744641%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=safari-reader%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2Fvijesti%2Fide-li-srbija-prema-autokratiji-nakon-sto-je-vucic-osvojio-drugi-mandat%2F220421112
Oporba čeka odluku suda hoće li ponoviti glasovanje u područjima gdje su ukazali na ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu. Zbog toga se nova vlada neće formirati još barem nekoliko mjeseci.
“Najvjerojatnije je da će Vučić taj proces odugovlačiti i da će nastati kaos, koji on uvijek koristi za prednost. On je fantastičan kalkulator i strateg. Stoga sve situacije može okrenuti u svoju korist”, rekao je Bojan Elek. , zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku za The Guardian.
No, rat u Ukrajini postavio je nove izazove za Vučića jer je Srbija u suprotnosti između zahtjeva za članstvo u EU i instinktivnog savezništva s Rusijom.
Dvije zemlje imaju značajne povijesne, vjerske i kulturne veze, a Moskva je podržavala Beograd tijekom najkritičnijih razdoblja u Vijeću sigurnosti UN-a, blokirajući priznanje neovisnosti Kosova.
Također, Srbija je potpuno ovisna o ruskom plinu i nafti. Vučić je ovoga tjedna optužio Ukrajinu i neimenovanu državu EU da su organizirali niz lažnih prijetnji bombom na letovima Air Serbia.
Za takve tvrdnje nije ponudio dokaze, a Ukrajina je odgovorila da su neutemeljene.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, signali koje EU šalje Beogradu vrlo jasno govore Vučiću da njegovo ponašanje, kojim pokušava balansirati između dvije strane, više nije održivo.
“Traže oštrije osude, što bi mogla biti laka pobjeda i Srbija bi se mogla priključiti barem dijelu sankcija. On će sigurno pokušati nastaviti igru još neko vrijeme kao i do sada, ali mislim da će doći vrijeme kada će morati Jedina racionalna odluka “Bilo bi izabrati proeuropsku silu. Dakle, mogao bi se odlučiti za paket sankcija koje ne štete Srbiji toliko”, istaknuo je Elek.
Predsjednik Vučić sporo napreduje u osudi ruske agresije, a ove akcije Rusije u Ukrajini su u srpskim tabloidima opravdavali izvještavanjem da je Ukrajina bila ta koja je započela rat s Rusijom. Srbija nije sudjelovala u sankcijama EU protiv Rusije iz 2014. nakon aneksije Krima.
Unatoč Vučićevom jasnom iskazu njegovih autokratskih sklonosti, Angela Merkel, sada bivša njemačka kancelarka i predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen, obje je prošle godine posjetila Beograd.
“Mislim da nije pomoglo, ali razumijem. Problem je u tome što EU opoziciju ne vidi kao vjerodostojnog i snažnog partnera”, rekla je Biljana Đorđević, oporbena ministrica u koaliciji Moramo, koja ima 13 mjesta u Saboru .
Istaknula je da europski lideri biraju stabilnost umjesto demokracije, što je jako loše, te na taj način potkopavaju mišljenje o EU u srpskoj javnosti.
Ljudi su ovdje postali euroskeptici, što naravno nije poželjno, istaknuo je Đorđević.
Stabilnost na Balkanu je ključna za EU, a čini se da je Vučić u Bruxellesu našao političara koji to može osigurati.
Na prošlim izborima Vučić je osigurao 188 od 250 mjesta u parlamentu Srbije kao rezultat bojkota oporbenih političara koji su protestirali protiv verbalnih napada i sabotaže u parlamentarnim procesima od strane ministara vladajuće koalicije.
“Situacija u Skupštini je bila jako loša. Ljudi iz vladajuće strukture bili su vrlo verbalno agresivni i o svakome bi govorili najluđe stvari”, istaknuo je Đorđević.
Vukosava Crnjanski, direktorica organizacije CRTA koja prati demokratske procese u Srbiji, istaknula je da su nevladine organizacije u ovoj zemlji pod stalnim napadima.
“Ono što vidimo je pad demokracije u Srbiji, posebno u segmentu funkcioniranja institucija, uključujući i parlament. Od 2016. godine počelo je ušutkavanje svakog slobodnog glasa u Srbiji”, rekao je Crnjanski.
Srbija je jedna od četiri balkanske države koje pregovaraju s EU u procesu pridruživanja. U izvješću Europske komisije iz 2021. posebna je zabrinutost istaknuta u dijelu koji se bavi medijskim slobodama i napadima na oporbu, ali i aktiviste civilnog društva. Ističu se visoka razina korupcije, organiziranog kriminala i kontrole policije i pravosuđa od strane vlasti