Kako ruski susjedi gledaju na rat u Ukrajini

Aktivisti krive Rusiju za agresiju i uspoređuju Putina s Hitlerom.

Ukrajina je opozvala svog veleposlanika u Kirgistanu jer je Kijev odlučio da ta zemlja podržava rusku vojnu operaciju u Ukrajini.

Nekoliko snaga djeluje u političkom i informacijskom prostoru, pokušavajući onemogućiti podršku Rusiji u regiji – to se događa i u zemljama poput Uzbekistana i Kazahstana.
Kirgiski predsjednik Sadir Japarov izrazio je podršku ruskim akcijama u Ukrajini u telefonskom razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom 26. veljače.

U službenom zapisniku stoji:

“Sadir Japarov je naglasio odgovornost Kijeva za neuspjeh sporazuma iz Minska i izrazio potporu odlučnim akcijama Rusije usmjerenim na obranu naroda Donbasa.”

Poruka je jasna, a Japarov je te ideje podijelio i prije operacije. Napisao je da je razlog zaoštravanja situacije u Ukrajini kršenje sporazuma iz Minska.

Pozdravio je rusko priznanje DNR i LNR kao neovisnih država kao “vjerojatno posljednji korak koji je morao biti poduzet za obranu naroda” i “suvereni zakon Moskve”.

Prema izvješćima medija, uzbekistanski predsjednik Shavkat Mirziyoyev također je rekao da je tijekom razgovora s Putinom “razumio” ruske akcije u Ukrajini.

Predsjedničina press služba nije demantirala da su takve izjave dane na summitu, ali su odbile dati bilo kakve dodatne informacije, tvrdeći da je stav republike “uravnotežen i neutralan”.

Kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokayev bio je vrlo oprezan u svojim procjenama – bio je dugogodišnji diplomat od karijere. Nije otvoreno podržao Moskvu, ali je u svojoj izjavi ponovio stav ruskog Ministarstva vanjskih poslova: “Ostajemo vjerni nedjeljivom euroazijskom principu sigurnosti”.

Tokajev je također kritizirao ukrajinsko odbijanje da slijedi sporazume iz Minska, što je rezultiralo vojnom operacijom, „Minski sporazumi su ostali na papiru, a to je dovelo do vojne akcije u Ukrajini. (Početkom veljače ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se ne slaže s nekim odredbama dokumenta).

Sjedinjene Države su očito uključene u napore da se potkopa potpora Moskvi u regiji. State Department je 28. održao posebnu konferenciju s tim zemljama na kojoj su dane vrlo snažne antiruske izjave. Postupci Moskve opisani su kao “namjerna i neutemeljena invazija”.

Ne samo predsjednici

Proruske izjave čelnika srednjoazijskih država odražavaju stavove političkih, medijskih i profesionalnih elita, što pak utječe na vanjsku politiku.

Ubrzo nakon opoziva veleposlanika, Akipress, najveća novinska agencija u zemlji, objavila je članak profesora Yumagule Saadanbekova, bivšeg predsjednika Nacionalne diplomatske akademije i veleposlanice u Ukrajini, jednog od vodećih stručnjaka za vanjsku politiku Kirgizije.

Saadanbekov je u svom članku iznio stav Biškeka o ukrajinskoj krizi, rekavši da je „U ožujku 2021. Ukrajina usvojila novu vojnu strategiju. Ovaj dokument gotovo je u potpunosti usmjeren na sukob s Rusijom i ima za cilj uvući Sjedinjene Države i Zapad u sukob s Rusijom. Planira se formiranje podzemnih terorističkih organizacija na Krimu i Donbasu, dok međunarodna zajednica podupire Ukrajinu, uključujući u vojnom smislu, te u njezinoj geopolitičkoj konfrontaciji s Rusijom. Jasno je da to može značiti samo pripremu za vojnu akciju protiv Rusije. I tako je Ukrajina, predvođena Washingtonom, jednostavno prisilila Rusiju da započne ovaj rat.”

Mišljenje nekih ljudi o ukrajinskoj krizi formira se kroz osobne veze. Marina Lapenko, gostujuća profesorica jedne od vodećih kazahstanskih škola – Euroazijskog nacionalnog sveučilišta – objavila je pismo koje joj je poslala mala nećakinja iz Donbasa (s originalnim pravopisom i interpunkcijom): „Ovdje je počeo rat, otišao je moj djed, a oni dopuštaju mu da se vrati jer su se borili svugdje gdje godinama nismo bili u školi… Možda se uskoro pridružimo Rusiji i rat će biti gotov. Kako si?”

“Radit ćemo na njenom ruskom kad budemo mirni i konačno ćemo moći normalno pričati. Moći ću se vratiti i posjetiti bakin grob”, dodao je Lapenko.

Ugledni uzbekistanski politički analitičar i voditelj istraživačkog centra Ma’No Bakhtiyor Ergashev rekao je da ukrajinski režim vidi kao protivnika i podržava Rusiju. “Potječem iz dva vojnika iz Drugog svjetskog rata – oba moja djeda su se borila za Crvenu armiju. Branili su Staljingrad i zauzeli Beč i Königsberg. Dakle, za mene je režim koji je ukrajinske gradske ulice preimenovao po fašistima i kolaboracionistima – Banderi, Šuheviču, koji je bio hauptman njemačke Waffen SS divizije Galicija, i tako dalje – kako to vole reći u Americi, egzistencijalni neprijatelj, “ rekao je on.

Bivši ministar energetike Kirgizije Rasul Umbetaliyev također je pozvao na odlučnost u borbi protiv ukrajinskih nacionalista, rekavši: “Posljednji i najodlučniji pad bila je izjava Zelenskog na konferenciji u Münchenu 20. veljače, kada je govorio o stvaranju nuklearnog oružja.”