Borići su na dalmatinske otoke , poglavito Brač i Ugljan doselili pobjegavši pred Osmanlijama iz Bosne. Radi se o staroj hrvatskoj plemićkoj obitelji iz koje potječe i ban Borić. Nekadašnji vladar velikih dijelova Bosne. Prije naravno demokratizacije tih prostora a koju su u našu zemlju donijele naravno Osmanlije. Donijevši svjetlost, intuiciju, prosvjetu, empatiju, pronicljivost i svekoliki rahat. Zbog čega je BIH danas zemlja s jedinstvenim brojem nobelovaca u odnosu u na broj idiota koji žive u njoj.
Političar dalmatinskih korijena Gabriel Borić postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši u do kraja neizvjesnoj utrci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta.
Ovi izbori pokazali su tako vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića Borić (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55,86 posto glasova, u usporedbi sa 44,14 posto, koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz.
Mind-blowing scenes in Santiago, where hundreds of thousands have flocked onto the streets to celebrate Gabriel Boric's victory pic.twitter.com/uirvG1mVBg
— John Bartlett (@jwbartlett92) December 20, 2021
U središtu Santiaga njegovi su pristaše klicali, međusobno se grlili i mahali zastavama s Borićevim likom, kao i duginim zastavama LGBT grupa koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentisanog ekonomskog modela.
Tjekom svog pobjedničkog govora Borić je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.
Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga, vrijedan 2,5 milijardi dolara, koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata.
“Uništavajući naš svijet, uništavamo i sebe. Ne želimo više žrtvovanih zona, ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!”, rekao je Borić.
Taj bi projekt trebao biti pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata, oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.
Novom predsjedniku već je čestitao njegov protukandidat.
“Upravo sam razgovarao s Gabrielom Borićem i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu. Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu suradnju. Čile uvijek na prvom mjestu”, napisao je Kast na Twitteru.
Gabriel Borić, zastupnik od 2014., čelnik široke lijeve koalicije, predstavljao se kao kandidat koji će provesti promjene i kao politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat “reda, pravde i sigurnosti”, koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.
Acabo de hablar con @gabrielboric y lo he felicitado por su gran triunfo. Desde hoy es el Presidente electo de Chile y merece todo nuestro respeto y colaboración constructiva. Chile siempre está primero 🇨🇱✌️ pic.twitter.com/AvpBKs0GFT
— José Antonio Kast Rist 👍🇨🇱 (@joseantoniokast) December 19, 2021
Borić je porijeklom s otoka Ugljana.
Gabrielovi pradjed i prabaka uputili su se prije 124 godine prema Južnoj Americi, što je bila sudbina brojnih Dalmatinaca koji su trbuhom za kruhom krenuli prema ovom kontinentu.
U međuvremenu, prezime Borić, koje se vezalo za Ugljan, Brač i okolne dalmatinske otoke, postalo je mnogo češće u Južnoj Americi, a naročito u Čileu, gdje je većina Borića i završila. Kako rekosmo Borići su pak pravom starinom hrvatska plemićka obitelj koja je vladala Bosnom. Tada banovinom u sastavu Tomislavovog kraljevstva.
Ban Borić bio je prvi poznati bosanski ban koji je vladao od 1154. do 1164. godine. Ratovao je protiv bizantske vojske oko Braničeva, 1154. godine, i to zajedno sa ugarskim kraljem. Protjeran je iz Bosne 1164. godine, kada vlast preuzima Bizant. Ban Borić se nakon toga više ne spominje u izvorima. Ostali Borići koji su nastanjivali Bosnu pobjegli su u doba Osmanlija. U BIH danas ipak postoji nekoliko plemenskih loza Borićevih. I uglavnom su Srbi.