Iako Karamarka prati glas da je blizak SDA krugovima te da na BIH gleda slično kao i Mesić najnovije izjave koje je dao portalu hrsvijet.net to opovrgavaju. Ako je vjerovati Karamarkovoj konzistentnosti…”Hrvatska ima obvezu brinuti o Hrvatima van domovine, kako zbog postojanja Zakona o odnosima RH s Hrvata izvan Republike Hrvatske, tako i zbog činjenice da je uz Hrvatsku Bosna i Hercegovina jedina zemlja na svijetu u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, kazao je Tomislav Karamarko”
Pojašnjavajući rečeno, Karamarko je istaknuo kako je Republika Hrvatska, kao potpisnik Daytonskog sporazuma izravno odgovorna za budućnost BiH i položaj tamošnjih Hrvata, koji su ondje jedan od triju konstitutivnih naroda, a kojima su trenutačno ugrožena njihova zajamčena ustavna prava.
-“Ovakvo stanje je neodrživo i stvari treba mijenjati zbog budućnosti tamošnjih Hrvata, čiji se broj od početka rata gotovo prepolovio, ali i zbog budućnosti Bosne i Hercegovine, koja je u ovakvom ustrojstvu neodrživa. Ako ne dođe do ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, ako se Hrvati ne izbore za svoj entitet i ako Hrvatska izravnije ne zaštiti svoje interese, budućnost bosanskohercegovačkih Hrvata, ali i Bosne i Hercegovine je neodrživa”, zaključio je Karamarko u izjavi za HRsvijet.net.
Tomislav Karamarko, sudeći prema većini procjena, jedan je od najozbiljnijih kandidata za mjesto novog predsjednika HDZ-a. Tim povodom, naša novinarska ekipa dotaknula je u razgovru s gospodinom Karamarkom neke od zanimljivih tema iz prošlosti, uključujući i njegov odnos sa Stjepanom Mesićem, ali i pokušala doznati njegova gledišta na bitne strateške teme, uključujući i pitanja vraćanja nacionalnog ponosa, kao i promjene odnosa prema hrvatskom iseljeništvu i djelu hrvatskog naroda koji živi u susjednoj BiH.
Tomislav Karamarko
HRsvijet: Jedan ste od utemeljitelja HDZ-a i dragovoljac domovinskog rata. Jeste li zadovoljni percepcijom koju u današnjem hrvatskom društvu ima stranka pod čijim je vodstvom obnovljena moderna hrvatska državnost?
-Kako ste i rekli, Hrvatska demokratska zajednica Hrvatsku je uspješno vodila u njeno osamostaljenje, a ne smijemo nikako zaboraviti i veliki doprinos koji je HDZ dao u pristupanju Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji. Unatoč svemu spomenutom i ostalim dobrim stvarima koje je naša stranka napravila za Hrvatsku, proteklih godina neki su pojedinci uništavali ugled stranke radeći za osobne interese. Naravno da se sve to odrazilo i na percepciju stranke u javnosti, ali nije korektno poistovjećivati ogroman broj poštenih hadezeovaca s nekolicinom onih koji su se ogriješili o naše vrijednosti i zakon. Nažalost, do sada nismo uspjeli demokratizirati našu praksu i naš stranački život. No, važno je da postoji svijest o tome i da se suočimo s time. Zato je Hrvatskoj demokratskoj zajednici potreban zaokret, potrebna joj je preobrazba u modernu europsku stranku, koja će ostati vjerna načelima i političkom učenju njezina utemeljitelja dr. Franje Tuđmana. Kao čovjek, koji je sudjelovao u stvaranju naše stranke, ali i koji je imao hrabrosti upozoriti na njezine slabosti, spreman sam te nužne unutarstranačke reforme i provesti, na dobrobit naših članova i svih hrvatskih građana.
HRsvijet: U kakvom je stanju HDZ danas, možemo li govoriti o eventualnom raspadu stranke?
-Treba imati u vidu da je naša stranka nakon osam godina vlasti izgubila izbore. Sve stranke na svijetu u istim okolnostima prolaze slično stanje, dolazi do trzavica, napetosti i disonantnih tonova. Činjenica je da stranka nije napravila ono što je svakako trebala, a to je analizu poraza i jasno ustvrdila sve razloge zašto nam se to dogodilo, ali pričati o raspadu HDZ-a je apsurdno. Nemojte očekivati da su članovi i stranački vrh nekakvi roboti pa svi jednako razmišljaju. Naravno, ima tu i taština, pretenzija i ljubomore. Ovo je stanje pročišćavanja. Nakon ovoga ništa neće biti isto. Ovo je doba rađanja novog HDZ-a.
HRsvijet: Neke je Vaša kandidatura za predsjednika HDZ-a i iznenadila. Zbog čega ste se odlučili na taj korak i kako mislite unaprijediti stranku?
-Kako ste i sami maloprije spomenuli, ja sam među onima koji su osnovali HDZ 1989. godine i nije mi svejedno gledati što se događa s našom strankom. Poznato je kako sam u prošlim vremenima bio nezadovoljan nekim potezima u stranci, zbog čega sam se na neko vrijeme i distancirao. Ali, vidjevši njezin odmak od izvornih načela i problema s kojima se susrela, odlučio sam vratiti se, jer želim i mogu doprinijeti njezinu profiliranju. S jedne strane to je povratak temeljima, koje je zacrtao utemeljitelj dr. Tuđman, a s druge je strane nužno pretvaranje u modernu europsku demokršćansku stranku, u kojoj će se svaki njezin član osjećati važnim i poštovanim. Odlučio sam poduzeti sve u mojoj moći da stranka preživi ovo turbulentno razdoblje, reformira se, učvrsti i bude opet ono što je bila. Prevažna je za hrvatsku povijest, kostur je i okosnica svih zbivanja u Hrvatskoj, od osnivanja države do završetka pregovora s EU.
Slijedio sam Tuđmanovu a ne Mesićevu politiku
HRsvijet: U prvoj predsjedničkoj kampanji Stjepana Mesića bili ste voditelj njegove kampanje. Mesić se tada otvoreno zalagao za detuđmanizaciju. Vi se danas, kao predsjednički kandidat HDZ-a, zalažete za povratak državotvornoj misli dr. Franje Tuđmana. Kako tu suprotnost pojasniti običnom članu HDZ-a ili prosječnom hrvatskom građaninu?
-Kao prvo, moram reći kako ne postoji nikakva suprotnost što se tiče mene i mojih stavova. Nikada nisam napustio učenje i političku misao dr. Franje Tuđmana, a kao odgovor na vaše pitanje moram spomenuti i kako sam u stvaranju hrvatske države bio šef kabineta predsjednika Vlade a potom i predsjednika Sabora. Tada je to bio Stipe Mesić. Stipe Mesića je tada bio čovjek koji se nije libio javno zaštiti hrvatske interese u Beogradu, koji je bio izravan i odlučan kad je u pitanju bila hrvatska neovisnost i naša borba protiv agresora. Kada sam započeo borbu protiv gospodarskog kriminala kao šef policijske uprave zagrebačke tijekom Domovinskog rata, jer nisam mogao gledati kako neki kradu državu dok drugi za nju stradavaju i pogibaju, dobio sam mnoštvo neprijatelja, čak i u vlastitoj stranci. Uz predsjednika Tuđmana, Stipe Mesić bio je jedan od rijetkih koji mi je dao potporu. Osjećao sam ljudsku obvezu da mu na neki način vratim to povjerenje kad se kandidirao za predsjednika 2000. godine. Bio sam uvjeren da je to onaj isti Mesić kakvim sam ga sada opisao, međutim ubrzo sam se razočarao. Bila je to jedna potpuno druga osoba, s kojim nisam mogao pronaći zajednički jezik. Tada sam se zahvalio na dužnosti, a danas je Stipe Mesić jedan od mojih najvećih oponenata. Očito je da se neki ljudi mijenjaju, ali ja sam uvijek ostao isti.
Stjepan Mesić i Tomislav Karamarko
HRsvijet: Bili ste voditelj kampanje Stjepana Mesića 2000. Međutim, nedugo zatim napustili ste Ured predsjednika. Navodno je već tada došlo do razmimoilaženja. Zbog čega?
-Kako sam vam i rekao, sa Stipom Mesićem nisam moga pronaći zajednički jezik, ni o prošlosti, a kamoli budućnosti Hrvatske, razlike su bile drastične. Jedan je od razloga svakako bilo i razilaženje u pogledu na državotvornu misao prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Ja sam tu misao i tada, kao i danas, čvrsto podupirao, što se vidi i iz mojih postupaka.
HRsvijet: Mesić vas je, aludirajući na vaša opetovana zalaganja na istraživanju zločina komunizma nazvao „ministrom rovokopačem“. Je li sukob između vas dvojice isključivo na ideološkim temeljima?
-Zbog početka procesuiranja zločina komunističkog režima izazvao sam erupciju nezadovoljstva u određenim krugovima. Mesić nije za procesuiranje komunističkih zločina, a tu svoju tezu brani optužujući mene da napadam antifašizam i želim izvršiti reviziju povijesti. Nakon što sam zatražio istraživanje jama sa žrtvama zločina, on me je nazvao ministrom rovokopačem. Ideološke razlike među nama danas su drastične, a po pitanju procesuiranja komunističkih zločina i dijametralno suprotne. Činjenica je da je samo u Hrvatskoj evidentirano 750, u Sloveniji 650, a BiH više od 120 jama. To pitanje moramo razriješiti, obitelji stradalih zaslužuju barem toliko da znaju istinu. U tom kontekstu sramotna je i odluka aktualne lijeve vlade da više ne financira komemoraciju za žrtve Bleiburga.
Dobio sam potporu onih koji žele novo vodstvo i novu snagu koja će nas izvući iz krize
HRsvijet: Kujundžić, Prgomet, Milošević i vi, nasuprot Jadranki Kosor i Darku Milinoviću, slovite kao reformistički kandidati. Da li je moglo doći do dogovora vas četvoro?
-Između nas ne postoji nikakav dogovor niti koordinacija. Doduše, moguće je da dijelimo slično nezadovoljstvo stanjem u stranci, gubitkom izbora, svođenjem stranke na dezideologiziranu strukturu, za koju se ne zna ni gdje ide, lijevo ili desno. Uz to, očito se slažemo kako uz postojeće vodstvo nemamo jamstvo da će se stranka izvući iz sadašnjeg stanja i relativno brzo uspjeti vratiti na vlast. Ali, svatko od nas ima prepoznatljiv identitet i drukčije viđenje budućnosti stranke. Međutim, u budućnosti sam spreman surađivati sa svim poštenim članovima naše stranke, koji će zajedno sa mnom graditi novi i snažniji HDZ.
HRsvijet: Dobili ste potporu Božidara Kalmete, Gordana Jandrokovića, Ante Sanadera, Dubravke Šuice te čitavog niza županijskih i gradskih organizacija HDZ-a. To vas zasigurno čini jednim od favorita. Međutim, je li to dovoljno?
-Dobio sam i potporu mnogih drugih koji žele novo vodstvo, novu snagu i energiju koja će HDZ izvući iz krize i vratiti stranku na pobjednički put. Uvjereni su da ja mogu dati novu pobjedničku snagu Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a ja sam uvjeren kako ih neću razočarati. Bio bih lažno skroman da kažem da ne osjećam golemu potporu na terenu. Ljudi očekuju promjenu i zaokret nabolje, a osjećaju da sam jedan od njih, koji ne teži stranačkome tronu već istinskom jačanju stranke i davanju šanse svakome tko želi raditi i pridonositi budućnosti HDZ-a i Hrvatske. S našim članovima dijelim vrednote kršćanske demokracije i ljubav prema Hrvatskoj. Istinski HDZ-ovci znaju što je poštenje, moral, solidarnost sa slabima, supsidijarnost u donošenju i provođenju odluka. Uvjeren sam kako je došlo vrijeme za potpunu demokratizaciju naše stranke i promjenu mentaliteta, gdje se više neće trebati dodvoravati stranačkim vođama i gdje će predsjednik stranke biti samo prvi među jednakima. Mislim da smo dovoljno naučili na vlastitim greškama i da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, da stranci vratimo zajedništvo, dostojanstvo, moral i pobjednički duh. Siguran sam da je to mišljenje svih poštenih članova HDZ-a, a njihova podrška jedino je što mi za pobjedu treba.
HRsvijet: Demokratizacija HDZ-a je jedan od procesa o kojima se govori. I vaši prethodnici su govorili o modernizaciji i demokratizaciji strane, ali su odmah nakon što su sjeli u predsjednički stolac zaboravili obećanja i sve su aktivnosti bacili na jačanje vlastite pozicije. Ukoliko postanete predsjednikom HDZ-a, na koji ćete način provesti tu demokratizaciju?
-Za početak, tako što ću stati na kraj pretjeranoj centralizaciji stranke na kojoj su pojedinci do sada ustrajali iz sebičnih interesa. HDZ ne može i ne smije biti značajan samo u Zagrebu, ne mogu iz Zagreba stizati direktive koji se svi drugi moraju pridržavati bez pitanja. Dosta je univerzalne, jedinstvene pameti.
Jadranka Kosor i Tomislav Karamarko
Mi moramo postati stranka u kojoj će se poštovati svi jednako, od onoga koji je zadnji ušao u stranku, pa do predsjednika stranke ili stranačkih utemeljitelja. Među nama ne smije biti privilegiranih, poslušnost se, u odlučivanju, mora zamijeniti demokratičnošću a izgled izbornih lista umjesto stranačkih vođa moraju kreirati ljudi na terenu, koji najbolje znaju tko je najbolji među njima. Svatko mora dobiti mogućnost za napredovanje i dokazivanje, a najbolji među nama imati će mogućnost preuzeti odgovornost za sudbinu i vođenje Hrvatske. Tu će svoju odgovornost ostvarivati bezuvjetno i uvijek koristeći znanje i snagu zajedništva naše stranke. Posebno pozivam našu mladež, na kojoj počiva budućnost stranke, a potom i sve naše članove, da slobodno i jasno iznose svoje stavove i kažu kakav HDZ žele u budućnosti.
Ako se Hrvati u BiH ne izbore za svoj entitet njihova budućnost kao i budućnost BiH je neodrživa
HRsvijet: Hrvatski narod u BiH je tijekom triju posljednjih vlada (Račan, Sanader, Kosor) prestao biti političkim narodom. Zagovarate li promjenu strateškog kursa prema tom pitanju?
-Hrvatska ima obvezu brinuti o Hrvatima van domovine, kako zbog postojanja Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, tako i zbog činjenice da je uz Hrvatsku Bosna i Hercegovina jedina zemlja na svijetu u kojoj su Hrvati konstitutivan narod. Također smo kao potpisnici Daytonskog sporazuma izravno odgovorni za budućnost te države i položaj tamošnjih Hrvata, koji su ondje jedan od triju konstitutivnih naroda, a kojima su trenutačno ugrožena njihova zajamčena ustavna prava.
Ovakvo stanje je neodrživo i stvari treba mijenjati zbog budućnosti tamošnjih Hrvata, čiji se broj od početka rata gotovo prepolovio, ali i zbog budućnosti Bosne i Hercegovine, koja je u ovakvom ustrojstvu neodrživa. Ako ne dođe do ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, ako se Hrvati ne izbore za svoj entitet i ako Hrvatska izravnije ne zaštiti svoje interese, budućnost bosanskohercegovačkih Hrvata, ali i Bosne i Hercegovine je neodrživa.
Moramo jasno odrediti strateške nacionalne interese i prioritete
HRsvijet: Posljednjih godina se više ne govori o privatizaciji, nego o potrazi za investitorima. Tražilo ih se u Kazahstanu, Turskoj, Egiptu, Libiji, Emiratima ali ne i među hrvatskim iseljeništvom od Californije do Australije. Gdje je problem?
-Zao što su odnosi s hrvatskim iseljeništvom zapostavljeni. Procjenjuje se da oko 2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan domovine, što hrvatsku dijasporu, razmjerno broju stanovnika u domovini, čini jednom od najvećih u svijetu. Onda možete zamisliti koliki je to potencijal za daljnji razvoj naše države. Svi smo se dužni prisjetiti kako je Hrvatska dijaspora dala presudan doprinos obrani i uspostavljanju hrvatske države, no hrvatska dijaspora može i mora biti ključan element daljnjeg razvoja naše domovine, što se u velikoj mjeri može ostvariti i kroz investiranje. To je jedno od ključnih pitanja, ono stoji i kao jedno od devet načela politike Nove Hrvatske neovisnosti, koju ću sa svojim timom nakon izbora sprovesti u djelo.
HRsvijet: Hrvatskoj želite, kako ste najavili u svojoj kandidaturi, vratiti samopoštovanje. Zašto je Hrvatska izgubila samopoštovanje i kako joj ga mislite vratiti? Može li se Hrvatska izboriti za novu „neovisnost“ koju zagovarate, premda je članstvo u EU finaliziran posao?
-Puno je toga utjecalo na gubitak samopoštovanja i nacionalnog ponosa. Nažalost, nekima takvo stanje odgovara, ali mi ne smijemo više dopustiti pesimizam, beznađe i lutanja. Moramo jasno odrediti nacionalne interese i prioritete te poraditi na osvješćivanju našeg društva za vlastite vrijednosti. To je temelj ne samo političkog, već i gospodarskog uspjeha. Postali smo zemlja „ovisnika“. Ovisimo o svima i svačemu. Moramo promijeniti taj pristup i mentalitet. Moramo se zalagati za promjene u nama samima, a koje će nam omogućiti da shvatimo da smo sposobni sami pozitivno mijenjati društvo oko sebe.
Samopoštovanje smo gubili i mi u stranci zbog raznih afera i nemorala koji se uvukao među nas. No, imamo novu priliku. Uvjeren sam da će HDZ sa mnom na čelu vratiti samopoštovanje i jedinstvo ne samo svojim članovima, nego cijelom hrvatskom društvu. U tome trebam potporu svih poštenih, moralnih i vrijednih članova HDZ-a. Zajedno moramo vratiti Hrvatskoj samopoštovanje i u godinama koje nas čekaju u Europskoj uniji boriti se za novu neovisnost, a prije svega ekonomsku i političku neovisnost u novom okruženju. Preskupo smo platili svoju slobodu i neovisnost da bi se netko danas poigravao s njome.
Robert Horvat l http://www.hrsvijet.net
wpDiscuz