Dugogodišnji trud i rad koji su općinske vlasti Kreševa i župnik povratničke župe Deževice don Marin Marić ulagali u promociju, ali i afirmaciju ovog mjesta bogate povijesti, svakodnevno ubire plodove. Potvrdila je to i večer na kojoj je u Zagrebu, pred nešto više od 200 posjetitelja, održana promocija pod nazivom “Deževice u Zagrebu”. Deževice su zapravo mali srednjobosanski raj smješten na 912 metara nadmorske visine. Krase ga iznimna prirodna ljepota i mir pogodan za odmor od užurbane svakodnevice, a opet, Deževice su tako blizu jer od glavnog grada BiH Sarajeva udaljene su tek 40-ak kilometara. Zahvaljujući talijanskom fratru i nekadašnjem vikaru Bosanske vikarije fra Jakovu Markijskom, Deževice, zbog mnoštva hodočasnika, kojih nekoliko desetaka tisuća godišnje pohodi svetište sv. Jakova, nosi epitet “Bosanskog Lourdesa”. Uz predstavljanje Deževica, posljednjih godina puno je urađeno i na istraživanju života i djelovanja sv. Jakova koji je dio života proveo upravo u Deževicama.
Prije dvije godine u Deževicama je održan i Međunarodni znanstveni simpozij, a radove s tog skupa sažete u Zbornik u Zagrebu su predstavili profesori zagrebačkog Katoličkog bogoslovnoga fakulteta – KBF-a dr. Slavko Slišković i dr. Anto Barišić te prof. sa sarajevskog KBF-a Milenko Krešić koji je i urednik Zbornika.
Zbornik, koji ujedno predstavlja prvu znanstvenu knjigu o fra Jakovu na hrvatskom jeziku, tematski je podijeljen u četiri cjeline: društveno-političke i vjerske prilike u Bosanskom kraljevstvu u vrijeme sv. Jakova, velikane franjevačke opservancije, fra Jakovljevo djelovanje u Bosni, dok je četvrti dio o fra Jakovu u svjetlu dominikansko-franjevačkih rasprava. Za Deževičane sv. Jakov i njegovo vrelo u spilji na kraju sela u kojem voda nikad ne presušuje, a vjeruje se i da je ljekovita, znače život jer hodočasnici koji ga pohode poticaj su oživljavanju sela i župe te njihovu opstanku.
Zahvaljujući hodočasnicima, ali i iznimno bogatoj turističkoj ponudi Kreševa i Deževica, to malo selo sa svega stotinjak stanovnika i danas živi i opstaje premda je pretrpjelo strašna ratna stradanja. Deževičani se ponose svojim podrijetlom, tradicijom i kulturom, a zahvaljujući suradnji s crkvenim i općinskim vlastima, ali i kontaktom s iseljeništvom, svetište je obnovljeno i uređeno. Predstavljanje Deževica u Zagrebu bila je prilika i za prvo okupljanje Deževičana nakon rata. U hrvatsku metropolu doputovali iz svih krajeva svijeta da bi ponovno osjetili ugođaj rodnog kraja jer, kako je kazao u pozdravnom govoru kardinal Puljić, kilometri nikad ne smiju biti izgovor.
Ana Popović l vecernji.hr
wpDiscuz