Prema informacijama kojim raspolaže Direkcija za europske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine, indikativne godišnje alokacije IPA sredstava navedene u dokumentu za 2014. i 2015. godinu iznose po 39,7 milijuna eura, 2016. godinu 42,7 milijuna eura, a 2017. godinu 43,7 milijuna eura
Bosni i Hercegovini će iz alokacije Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za razdoblje 2014.-2017. godine pripasti iznos od 165,8 milijuna eura. To je navedeno u Indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu, koji je Europska komisija usvojila 15. prosinca 2014. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema informacijama kojim raspolaže Direkcija za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine, indikativne godišnje alokacije IPA sredstava navedene u dokumentu za 2014. i 2015. godinu iznose po 39,7 milijuna eura, 2016. godinu 42,7 milijuna eura, a 2017. godinu 43,7 milijuna eura.
“U dokumentu je navedeno kako će, zbog odusustva sveobuhvatnog mehanizma koordinacije, pretpristupna pomoć za Bosnu i Hercegovinu biti usmjerena ka sektorima u kojima postoje dogovorene strategije i dostatna koordinacija. Zbog toga je rad na sveobuhvatnim sektorskim strategijama, posebno u oblastima velikih infrastrukturnih zahvata, poput okoliša, transporta, poljoprivrede i energetike, vrlo važan”, potvrđeno je za AA iz Direkcije za evropske integracije BiH.
Prema Indikativnom strateškom dokumentu, pretpristupna pomoć Europske unije za BiH za razdoblje 2014.-2017. biti će fokusirana na dva stuba: upravljanje i vladavina prava te konkurentnost i rast.
Bosna i Hercegovina nije bila navedena među državama Zapadnog Balkana i Turske za izdvajanje sredstava podrške Europske unije reformskim naporima koji su priopćeni početkom listopada 2014. godine. Podaci za Bosnu i Hercegovinu je tako objavljeni u kasnijoj fazi, krajem prošle godine zbog nedostatka koordinacijskih struktura na nivou države.
– Problem mehanizma koordinacije –
Razlog zbog kojeg je Bosna i Hercegovina, za razliku od ostalih država Zapadnog Balkana i Turske, stavljena na listu čekanja na pristup europskim fondovima je izostanak uspostave efikasnog mehanizma koordinacije, poznatijeg kao “jedan glas” iz Bosne i Hercegovine ka Bruxellesu, koji je uz impementaciju presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić – Finci” ključni za ostvarivanje preduvjeta za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU, stjecanje kandidatskog statusa.
EU je kao podršku reformskim naporima u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj u narednih sedam godina planirala izdvojiti 11 milijardi eura koja će biti dostupna kroz novi Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II).
Najviše sredstava u tom periodu (2014. – 2020. godina) dobit će Turska 4.453,9 milijuna eura i Srbija 1.508 milijuna eura. Za Makedoniju je planirano 664,2 milijuna eura, Albaniju 649,5 milijuna eura, Kosovo 645,5 milijuna eura, a Crnu Goru 270,5 milijuna eura.
Iznos od 2.958,7 milijuna eura alokacije uključuje fondove za “multi-country” aktivnosti, kao i informacije i komunikacije, reviziju, nadzor i evaluaciju, troškove Kancelarije visokog predstavnika i nealocirana sredstva za Bosnu i Hercegovinu.
Europska komisija tako je krajem prošle godine odlučila da Bosni i Hercegovini pripadne iznos od 165,8 miljuna eura iz IPA sredstava, ali ne za razdoblje od sedam godina kao u slučaju Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore, već za četiri godine.
– Jačanje regionalne i teritorijalne suradnje –
Finansijska pomoć će ciljati strateške prioritete za zemlje koje žele da se pridruže Evropskoj uniji, kao i jačanje regionalne i teritorijalne suradnje i investicija. Ključna područja uključuju upravu i reformu javne uprave, vladavinu prava i temeljna prava, kao i podršku ekonomskog rasta te konkurentnost.
Financijska pomoć u ovim oblastima će biti usmjerena za podršku reformama nacionalnih sektora koji su namjenjeni specifičnim rezultatima. Dok će osigurati kontinuitet s bivšom IPA-om, novi instrument predpristupne pomoći IPA II će funkcionirati po pojednostavljenim pravilima kako bi se olakšao pristup financiranja za korisnike i kako bi se dozvolilo da bude više orijentiran rezultatima, fleksibilan i prilagođen specifičnim potrebama.
Vlasti spomenutih zemalja obuhvaćenih programom su bile uključene u identificiranje ključnih područja koja će imati najviše koristi od pomoći. Konzultirani su Europski parlament i zemlje članice EU, kao i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacija i financijske institucije.