Već uvod Komunstičkog manifesta poziva na oružje, nasilje i revoluciju, ali što mnogi i ne znaju: Komunistički manifest prvi u svijetu otvoreno poziva na ukidanje tradicionalne obitelji, što se događa danas pred našim očima.
Politika koju bi nasiljem i revolucijom ostvarila revolucionarna vlada (diktatura proleterijata), bi prethodila bezdržavnom i besklasnom društvu koje su predviđali utopistički socijalisti. U praksi revolucionarne vlade su sijale smrt i torture nevinih ljudi, u mnogim državama čak i više nego njihova “braća blizanci po metodama istrebljivanja ljudi” – nacionalsocijalisti.
Na današnji dan 1848. objavljen je u Londonu revolucionarne godine jedan od najzloglasnijih tekstova u povijesti, Komunistički manifest, pod zajedničkim autorstvom Karla Marxa i Friedricha Engelsa. Zanimljivo je da je izvorno objavljen na njemačkom jeziku, unatoč londonskoj lokaciji.
Program opisan u Manifestu je izražen kao socijalizam ili komunizam. Ova politika uključuje, između ostalog, ukidanje zemljišne svojine i pravo nasljedstva, napredne pridošle poreze, i nacionalizaciju proizvodnih dobara i prometa.Manifest također spominje i politiku ukidanja tradicionalne obitelji i uvođenje zajednice žena. Ova politika, koju bi nasiljem i revolucijom ostvarila revolucionarna vlada (diktatura proleterijata), bi prethodila bezdržavnom i besklasnom društvu koje predviđaju socijalisti.
Prisjetimo se da su oni koji su se na Manifest pozivali učinili više zla nego zlotvori svih vremena zajedno, te ostaje činjenica da je taj kratki proglas o stvaranju “zemaljskog raja”, prave i istinske krvave utopije, bez premca u svjetskoj povijesti. Ono što je za kršćane Isusov govor na gori, to je za pristaše komunizma kao svjetovne religije bio i jest Manifest. A njegove posljedice već preko 100 godina donose krv, suze i bijedu od 1917. i krvave, izmučene i ponižene Rusije, preko 1945. i slične krvave revolucije u Hrvatskoj (Jugoslaviji) do današnje ljudskom umu neshvatljive diktature u Sjevernoj Koreji.
Radi se o smrti više od 100 milijuna ljudi, među njima i nekoliko stotina tisuća Hrvata.
Zanimljivo je da je samo jedan dan nakon objavljivanja Komunističkog manifesta izbila prva europska revolucija 1848. godine – ona u Francuskoj. Nakon toga izbile su revolucije diljem Europe, ali u Engleskoj u kojoj je donesen Komunistički manifest – nije došlo niti do revolucije, a niti kasnije do komunizma čija je ideja prvi puta baš u Londonu izašla na vidjelo.