Hrvatski narodni sabor (HNS) razmatrajući stanje u toj zemlji te položaj hrvatskog naroda, prihvatilo je deklaraciju kojom zagovara federalizaciju BiH. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je, podupro nastojanja u stvaranju jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH i uputio pismo potpore.
Međutim, članica vladajuće koalicije Demokratska fronta (DF) te oporbena Socijaldemokratska partija (SDP BiH) nazvali su to nasrtajem na suverenitet BiH i potporu nastojanjima da se ta zemlja do kraja podijeli po nacionalnim osnovama.
Retorika je išla do te mjere da su Karamarka i njegov HDZ nazvali Jobbikom, inače mađarskom fašističkom strankom.
Predsjednika HDZ-a potom su optužili za ratnohušačke izjave i pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva retorikom koja je neprimjerena današnjem demokratskom svijetu.
Da podsjetimo: Karamarkovu izavu ošto su osudili Nermin Nikšić, predsjednik bosanskohercegovačkih socijaldemokrata, Željko Komšić, predsjednik građanske Demokratske fronte te Šefik Džaferović, predsjednik Zastupničkog doma parlamenta BiH i visoki dužnosnik bošnjačkog SDA”, komentira i povjesničar i filozof Jure Zovko.
Karamarko svojom izjavom zapravo nije tražio za tamošnje Hrvate ništa osim onoga što im je ustavom i Daytonskim sporazumom zajamčeno, dakle pravo da budu i ostanu konstitutivan narod u BiH.
Ako je Karamarko rekao da je krajnje vrijeme da “legitimni politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH konačno sjednu i započnu”, odnosno, “nastave ozbiljne razgovore o održivom ustavnopravnom uređenju BiH kao višenacionalne države tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana”, jamačno je dao dobru dijagnozu tamošnjega stanja stvari na političkoj sceni.
Naime, ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da je BiH danas nefunkcionalna država u svim svojim segmentima vlasti te da se to mora što prije promijeniti, pogotovo ako se BiH želi jednoga dana uključiti u euro-atlantske integracije.
Ako je riječ o državi s tri konstitutivna naroda, razumljivo je to što Karamarko izražava svoju želju da se BiH uredi kao “decentralizirana, pravna i socijalna država sastavljena od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima.”
Očito su nakon nepromišljenoga napada na čelnika hrvatske oporbe pale maske kod nekih bošnjačkih političara pa je postalo razvidno da zagovaraju unitarni model države u kojoj su Hrvati poželjni samo ako se ponašaju poput Željka Komšića koji je bio izabran za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH, iako je za njega glasovalo manje od jedan posto glasova tamošnjih Hrvata.
Karamarko je prvi političar iz Hrvatske koji je ponovno, nakon dugo vremena, artikulirao ustavnu obvezu brige o Hrvatima izvan Domovine pa u tom smislu treba pozdraviti njegovu izjavu. Nadam se da će to uskoro učiniti i premijer Milanović. A bosansko-hercegovačka gospoda koja su istrčala s nepromišljenom izjavom imat će vremena korigirati svoju neobuzdanu retoriku.
Tko je Emir Suljagić?
Emir Suljagić bio je dio SDP-a u vrijeme brutalne vlasti Platforme, koja je svojim katastrofalnim radom zavila u crno ne samo Hrvate koje je u startu majorizirala nego i Bošnjake kojima je obećala med i mlijeko nakon što zasjednu nad hrvatske resurse u FBIH.
Žestoki je bošnjački nacionalist i to sada krije predstavljajući se kao antifašist. Svojedobno ga je pratila afera da je nad suprugom bio nasilnik, usljed čega je i MUP kantona Sarajevo morao intervenirati no cijeli slučaj je , prema pisanju Slobodne Bosne, zataškan. Čak i glasne sarajevske feministice ne usuđuju se ništa reći protiv njega budući da je u Sarajevu označen kao ekscentrik, i čovjek koji se ne može kontrolirati. Inače u BH vlastima, za razne razine odgovornih dužnosti potrebno je donijeti liječničko uvjerenje. Osim ako si u politici. Tako možeš biti i psihički nestabilna osoba a obnašati najviše političke funkcije.
Jure Zovko je redoviti član uglednih filozofskih akademija L’Institut international de philosophie (Paris) i L’ Académie Internationale de Philosophie des Sciences (Bruxelles). Izabran je 2012. zaConseiller du comite´ de cooptation de Institut International de philosophie (Paris). Dopredsjednik je ugledne filozofijske udruge Internationale Hegel-Gesellschaft.
Suizdavač međunarodnog časopisa Hegel-Jahrbuch te niza Hegel-Forschungen kod uglednog izdavača Walter de Gruyter. Ugledan je stručanjak za klasičnu njemačku filozofiju koji je radove objavljivao kod izadvača Frommann-Holzboog, Felix Meiner, Schoeningh, Reclam.
wpDiscuz