Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Christian Schmidt, obratio se u utorak članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta te ih tom prilikom upoznao s aktualnom situacijom u BiH. Saslušanje se dogodilo nakon što je BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU, a prethodno je otkazivano nakon što je njegovo saslušanje tražila omanja skupina zastupnika koji su bili nezadovoljni izmjenama Izbornog zakona BiH koje je Schmidt nametnuo u listopadu prošle godine, piše Hrvatski Medijski Servis. O Schmidtovom obraćanju parlamentarcima u Bruxellesu u programu BHRT-a govorila je hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) koja je potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Upitana o čemu se konkretno razgovaralo sa Schmidtom (saslušane je bilo zatvoreno za javnost), zastupnica Zovko je kazala da ne može govoriti o pojedinostima sastanka jer je isti bio “in camera” odnosno tajan.
“Mogu samo reći da je čitava rasprava održana u vrlo konstruktivnoj atmosferi”, kazala je Zovko.
Komentirala je Zovko i zahtjeve 25 parlamentaraca iz Njemačke i Nizozemske da se Schmidt sasluša na spomenutom Odboru europskog parlamenta zbog nametanja izmjena Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav FBiH. Podsjetila je da Europski parlament ima 701 zastupnika te da ova spomenuta skupina ima značajno drugačije poglede na Bosnu i Hercegovinu nego što je ona trenutno uređena. Također, naglasila je da ona kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP te Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom može samo izraziti zadovoljstvo zbog rasprave koja se jučer u Bruxellesu održala.
Rušenje “kule od karata”
Voditeljica emisije podsjetila je na to da Ustavni sud još uvijek nije odlučio o ustavnosti Schmidtovih intervencija na izborni zakon i Ustav FBiH. Odgovarajući na pitanje može li doći do povlačenja Schmidtovih odluka temeljem potencijalne odluke Ustavnog suda BiH, zastupnica Zovko kazala je da bi eventualno povlačenje odluke bio presedan i rušenje “kule od karata” te svih onih odluka kojima su visoki predstavnici obespravili hrvatski narod kroz proteklih 20 godina.
“Zadiranje u ovakvu problematiku pokazuje nedostatak institucionalne memorije koju imaju pojedini akteri koji se sada pokušavaju baviti politikom”, kazala je Zovko te pojasnila da većini zastupnika EP-a nije dovoljno jasno što se zapravo događa u BiH jer ih je u ovom sazivu preko 70 posto koji nemaju duboku institucionalnu memoriju i ne poznaju BiH te su stoga često izloženi vanjskim utjecajima.
Između centralizma i separatizma
Zovko je podsjetila da ona, zajedno s kolegama iz HDZ-a u Europskom parlamentu, zagovara srednji put za Bosnu i Hercegovinu koja se nalazi na rascjepu između centralizma i separatizma. Naglasila je da je nužno da se u BiH završi proces izmjena Izbornog zakona te da se implementiraju presude Ustavnog suda BiH.
“Mora se doći do kompromisa te provesti presude Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova, presudu Sejdić-Finci, naravno”, kazala je Zovko i dodala da se treba iskoristiti ovaj momentum te da BiH može postati most u napretku ostalih zemalja regije ka EU.
Reforma izbornog zakona
Schmidt je jučer kazao da BiH treba iskoristiti povijesnu priliku koja joj je dodjeljivanjem kandidatskog statusa pružena. Upitana što bi u tom kontekstu bio prvi prioritet koji bi domaće vlasti trebale uraditi, Zovko je kazala da je to svakako reforma izbornog zakona koja će omogućiti svim narodima i građanima u BiH ravnopravno sudjelovanje u izbornom procesu.
“Dalje je vrlo jednostavno, samo implementirati reforme koje su tražene. Bilo kakvo otežavanje provođenja tih reformi i pronalaženja kompromisa je izravno rezanje grane na kojoj se sjedi”, kazala je Zovko dodavši da je Schmidt shvatio kako BiH funkcionira, ali da građani u budućnosti ne bi trebali očekivati od visokog predstavnika da radi u interesu BiH nego da je to upravo na domaćim političarima koji su izabran na izborima.
Dodik treba ublažiti retoriku
Komentirala je Zovko i zahtjeve zastupnika u EP koji traže sankcioniranje predsjednika RS Milorada Dodika zbog odlikovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina. Zovko je kazala da Dodik treba promijeniti svoju retoriku i način ophođenja.
“Ovo nije vrijeme za zapaljive retorike. On mora tražiti kompromis s partnerima s kojima radi vlast u BiH kako bi djelovao na boljitku svog naroda i naroda u BiH. Ovo nisu vremena za takve retorike i normalno je da je ovdje većina zastupnika na liniji toga da on treba biti sankcioniran”, kazala je Zovko i izrazila nadu u to da će Dodik promijeniti retoriku.
S druge strane, zastupnica Zovko je kazala da je vrijeme da se nađe jedan drugi način djelovanja na bazi kompromisa jer bi eventualno sankcioniranje Dodika zapravo moglo uskratiti cijeloj BiH sredstava iz Programa IPA III te da ona cijelo vrijeme takve stvari pokušava pojasniti svojim kolegama iz institucija EU. Zbog toga je, kako kaže, vrijeme za smirivanje retorike i jačanje suradnje.
Potezi poput Alkalajeva neće se tolerirati
Zovko je istaknula i da su ljudi iz EU prihvatili sugestije da se BiH dodjeli kandidatski status jer je nepravedno zapostavljena kada je isto učinjeno Ukrajini i Moldaviji. – Uporno sam ovdje ponavljala da se ne smije zaboraviti BiH, kazala je Zovko.
Ona je pojasnila su bilo kakvi nesmotreni vanjsko-politički potezi, poput odlikovanja Putina ili glasovanja Svena Alkalaja u UN-u kojim je BiH apstinirala od prilagodbe na europsku politiku u odnosu prema Iranu, pogubni za europski put BiH.
Zovko je podsjetila da bh. Hrvati i dalje nisu adekvatno zastupljeni u Predsjedništvu BiH te da je zbog toga nužno reformirati izborno zakonodavstvu. Također, istaknula je da će, ako vanjska politika BiH ostane rascjepkana a na čemu je velika odgovornost Predsjedništva BiH, biti vrlo teško naći nekoga tko će na BiH gledati blagonaklono a ne promatrati ju kao zemlju-slučaj./HMS/
wpDiscuz
