Kada su ubojeni fratri, (u “interesu države” dakako), fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, Hrvata nije bilo u Fojnici, a muslimanska policija je 24 sata stanovala u samostanu, s nama su jeli,u našim sobama su stanovali i tako je to sačuvano-kaže kustos. Zločinac, neposredni izvršitelj osuđen je na 15 godina zatvora i još trojica pomagača na po šest mjeseci zatvora. No, muslimanski čelnik Alija Izetbegović tri puta je pomilovao ubojicu , a kad je četvrti put pomilovan od tadašnjeg predsjednika FBIH Ejupa Ganića, oslobođen je.
Fojnički kraj je jedno od onih bajkovitih, živopisnih i privlačnih bosanskih krajeva bogatih planinama, brdima, visoravnima, poljima, pašnjacima i vodama. Ističu se visoke planine Vranica (2112 m), Zec (1800 m), Zahor (1400 m), Pogorelica (1432 m), rijeke Željeznica, Dragača i Fojnica, te prirodno Prokoško jezero na Vranici. Planine su bogate šumom, šumskim biljem, ljekovitim biljem, šumskim plodovima, pašnjaci travom za ispašu stoke, a posebno bogatstvo su brojni izvori pitke vode kao i termalni izvor.
Fojnica je stari bosanski grad, pitomo mjesto u široj javnosti poznato, među ostalim, po franjevačkom samostanu Duha Svetoga i topličkom lječilištu Reumal.
Godišnje i jedno i drugo mjesto posjeti više tisuća posjetitelja. Burni događaji iz prošlosti Samostan se nalazi na brdu Križ i od njega se pruža prekrasan pogled na Fojnicu i okolicu. Povijest bilježi da je nekad bio u samom središtu Fojnice, no bio je prisiljen premjestiti se na sigurnije mjesto. Prvi samostan i malu crkvu posvećenu sv. Mariji, franjevci su sagradili u Fojnici u prvoj polovici 14. stoljeća.
Burni događaji iz prošlosti
Odabrali su lijepo mjesto u središtu naselja zvano Pazarišće međutim, zbog čestih upada nasilnika u samostan i uznemiravanja fratara odlučili su premjestiti svoje središte na brdo Križ. Preselili su se 1502. i tu su sve do danas. Za tih gotovo pet povijesnih stoljeća koji sežu do današnjih dana fojnički samostan i crkva doživjeli su uspone i padove, stradavanja, rušenja,paljevine,podizanje iz pepela, izgradnje, dogradnje, obnove , proširenja… Posljednja gradnja samostana bila je od 2000. do 2014 kada je na temelju stručnog mišljenja stara dotrajala zgrada srušena i izgrađena posve nova Izgradnjom novog samostana stekli su se uvjeti za smještaj i čuvanje samostanskog kulturno-povijesnog blaga, iznimno velike vrijednosti i značaja.
Na prostoru površine 1200m2 nalazi se bogata samostanska zbirka koju čine muzej, arhiv i knjižnica. U muzeju je osam zasebnih zbirki,u umjetničkoj galeriji šest. U arhivu su povijesni spisi neprocjenjive vrijednosti: oko 3000 isprava na turskom jeziku , dokumenti pisani bosančicom, ahdnama, i Zvizdovićev plašt iz 1463., ferman Bajazita II iz 1483 i Fojnički grbovnik sa 139 grbova južnoslavenskih zemalja, grbovi plemićkih obitelji te izvorni oblik bosanskog grba iz 14.stljeća. Knjižnica se sastoji od dva dijela: stara knjižnica u kojoj su knjige nastale do 1850. i nova s knjigam nastalim od te godine, prenosi artinfo.ba.
U staroj knjižnici je oko 11 000 knjiga i mogu se izučavati samo u knjižnici a u novoj je oko 40 000 naslova i one se izdaju. Među najstarijim i najvrijednijm knjigama su inkanabule, knjige tiskane do 1500. kojih je u fojničkom muzeju 13. Inače, u BiH je ukupno 65 inkanabula od kojih je 30 u Kraljevoj Sutjesci.
Jedan od velikana fojničkog samostana i općenito bosanskih franjevaca je znameniti fra Anđeo Zvizdović, gvardijan samostana sv. Marijei kustod bosanske kustodije.
Od sultana Mehmeda II zatražio je jamstvo slobode i sigurnost za katolike i franjevce i nesmetano ispovijedanje svoje vjere, nakon što je ovaj porobio Bosnu 1463. a sultan mu je molbu uvažio te izdao povelju- ahdnamu. Grob fra Anđela Zvizdovića je u samostanskoj crkvi. Ima nepoznanica i upita je li adnama u samostanskom muzeju izvorna, a o povijesno Zvizdovićevu činu vode se rasprave iz kojih izviru suprotstavljeni i posve suprotni stavovi.
„Naša ahdnama fojnička je originalna. To je prije dvije godine pismeno potvrdio institut Ruđer Bošković u Zagrebu u kojem je obavljeno ispitivanje papira i utvrđeno da potiče između 1440. I 1480. Godine. Ispitivan je i plašt i utvrđeno je da se radi o turskoj svili iz 15.stoljeća. Za ahdnamu želim izjaviti sljedeće, kamo sreće da nikad nije bilo potrebe za njom, a kad je već bila potreba, ahdnama nam je dobro došla jer je fratre i katolike štitila od mnogih nepravdi u otomanskom carstvu. To je jedno, a drugo –ahdnama u dosta mjera nije poštivana, kršena je. Na neke tvrdnje da je fra Anđelo bio kvisling, da je ljubio papuču sultana, da je tada mogao riješiti hrvatsko pitanje u BiH, a nije, i ja kažem da ga je mogao „kvalitetno“ riješiti da je pobjegao kao što su drugi, i to pitanje bi bilo davno riješeno.
Zahvaljujući ahdnami i fra Anđelu, ima nas toliko koliko nas ima, trebalo nas je i moglo biti više, a bit će nas više jer mi ostajemo u svojoj državi, u svojoj BiH i branit ćemo je svim poštenim sredstvima i obraniti od svih neprijatelja-odlučno ističe kustos fra Janko Ljubos.
Fojnički samostan i njegove ogromne vrednote, očuvani su u Domovinskom ratu, no nažalost za to je plaćena velika i nemjerljiva cijena. To su svojim životima platili gvardijan fra Nikica Miličević i samostanski vikar fra Leon Migić.
Njih su 13.studenog 1993. godine ubili zločinci tzv. Armije BiH. „Pitanje koje mi se često postavlja- Kako je ovo u ratu sačuvano?, pogodi me i uzrujane samo od novinara nego i od mnogih posjetitelja. Pogotovo kad ga postavljaju muslimani i pri tome žele naglasiti da su ga oni i sačuvali. Onda im ja kažem,: „Da ovo je sačuvano, ali ovdje na hodniku ubijeni su gvardijan i vikar. Njihovom žrtvom ovo je sačuvano, navodi VL.
Kad su oni ubijeni, kad Hrvata nije bilo u Fojnici, muslimanska policija je 24 sata stanovala u samostanu, s nama su jeli,u našim sobama su stanovali i tako je to sačuvano-kaže kustos. Zločinac, neposredni izvršitelj osuđen je na 15 godina zatvora i još trojica pomagača na po šest mjeseci zatvora. No, muslimanski čelnik Alija Izetbegović tri puta je pomilovao ubojicu , a kad je četvrti put pomilovan od tadašnjeg predsjednika FBIH Ejupa Ganića, oslobođen je!
Fojnički fratri se s time nisu složili i traže da se otkriju nalogodavci . Samostan i crkva u Fojnici tijekom godine posjeti velik broj posjetitelja, domaćih i stranih a ove godine muzej je bio kandidat i za prestižnu nagradu europskog muzeja godine.
Ratne strahote
Prema popisu i 1991. Hrvati su u Fojnici bili većinsko stanovništvo od 52% a u većini su bili i 1948..Prema popisu i 2013. Ukupno je u fojničkoj općini 12 356 stanovnika od toga 3 664 Hrvata.
„Prvo mi Hrvati u BiH smo međusobno neravnopravni a danas prema zadnjem popisu stanovništva više Hrvata živi u Bosni nego u Hercegovini. Dalje, sada u Heercegovini živi 18 000 Hrvata više nego 91. Godine a u Bosni 250 000 Hrvata manje”, kazao je između ostaloga fra Janko za Večernji list.
wpDiscuz