Trosatna javna rasprava o pitanju statusa Sutorine u organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH, zamalo je na samom kraju završila incidentom.
Naime, većina diskutanata je u svojim izlaganjima ustvrdilo da je oduzimanjem Sutorine BiH napravljena hitorijska, politička i pravna nepravda koju treba ispraviti mirnim putem i pravnim sredstvima. Istaknuto je da susjednoj Crnoj Gori treba ponuditi da se ovo pitanje riješi arbitražom, a ako to ne bude moguće, da BiH podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu.
Posljednji za riječ se na kraju rasprave javio profesor Zlatan Hadžidedić, ustvrdivši “kako ne smijemo zaboraviti Ustav iz 1974. godine, koji je stavio van snage prethodne dokumente te da ta granica ne uključuje Sutorinu i Kruševicu”.
– Ne trebamo se igrati sa nekim stvarima i Berlinskim kongresom. Ako tražimo arbitražu onda dovodimo u pitanje i Dejtonski sporazum. Badinterova komisija je donijela svoje mišljenje na osnovu Ustava iz 1974. i mi ne možemo kao sa švedskog stola uzimati ono što nam se sviđa, a odbacivati ono što nam se ne sviđa. Moram reći onima koji ovdje populistički nastupaju da se igramo sa vrlo opasnim stvarima – naglasio je Hadžidedić.
Uslijedila je žestoka reakcija diskutanata koji se zalažu za usvajanje rezolucije o Sutorini, koju je u parlamentarnu proceduru uputio Denis Bećirović, poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
– Sram vas bilo! Kako možete reći da je neko nastupio populistički. Vidi se da vam je Zlatko Lagumdžija napisao govor. Sigurno ćete desetku dobiti od njega – čuli su se povici iz publike.
Inače, učesnici javne rasprave, univerzitetski profesori, generalni, geografi, predstavnici studenata i nevladinog sektora oštre kritike su uputili na račun Komisije za granice BiH koja je, prema njihovom mišljenju, radila na pogrešnim osnovama i donijela sraman dokument o granici između BiH i Crne Gore u čijem sastavu ostaju Sutorina i Kruševica.
Zatraženo je da se ta Komisija raspusti, da se u Parlamentu usvoji rezolucija o Sutorini i da se formira novo stručno tijelo koje će se baviti rješavanjem ovog pitanja. Profesor dr Omer Ibrahimagić rekao je, između ostalog, da pitanje Sutorine nije ni političko ni ekonomsko pitanje, nego čisto pravno.
– Ako ga ne riješimo, onda će biti belaja i bit će svako drugo pitanje pa i političko i ekonomsko. Ne radi se o tome da mi kada govorimo o Sutorini da smo veće patriote. Ovdje je problem nastao tako što je Komisija za granice pošla od pogrešnih stajališta, da razgraničenje između BiH i Crne Gore treba praviti po principu posjedovanja, a ne vlasništva. Crna Gora nema nijednog pravnog osnova da zadrži Sutorinu i Kruševicu dok BiH ima hrpu argumenata da ih vrati – kazao je prof. Ibrahimagić.
Željko Komšić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije kazao je da će sve ono što se moglo čuti tokom današnje rasprave biti proslijeđeno poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji će odlučiti da li će prihvatiti rezoluciju o Sutorini.
– Politički gledano nije pametno otvarati to pitanje, ali postoji dodatna argumentacija zašto sve izneseno nije uzeto u obzir – kazao je Komšić dodajući da se pitanje Sutorine dugo povlači, ali da je ono tek sada došlo u institucije BiH.