Ured visokog predstavnika mogao bi vrlo brzo nametnuti sankcije za HDZ BiH i SDA zbog pitanja Mostara i činjenice da ove dvije stranke nisu uspjele naći rješenje, a ne žele prihvatiti ni rješenje koje je predložio OHR, doznaje Dnevni listi od izvora bliskih OHR-u.
Na posljednjim sastancima koje su predstavnici OHR-a imali s lokalnim stranačkim dužnosnicima također im je diskretno stavljeno do znanja da su sankcije opcija. Prva kazna, kako doznaje Dnevni list, bila bi blokiranje financiranja HDZ-a BiH i SDA iz proračuna na svim razinama. A to su, navodno, samo prvi koraci.
Na ovakvu mogućnost upozoreno je i nakon zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) krajem svibnja. Tada je PIC veliki dio zaključaka nakon zasjedanja usmjerio upravo na Mostar izražavajući žaljenje što političke stranke nisu dvije i pol godine ispunile odluku Ustavnog suda BiH u vezi s izbornim sustavom u Mostaru što je obveza koja proistječe iz Daytonskoga mirovnog sporazuma.
Zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderick Moore objasnio je tada da je glavni razlog za navedeno nefleksibilnost dviju političkih stranaka, HDZ-a i SDA, koji nisu ispunili obećanja koja su dali Upravnom odboru da neće tražiti rješenje kojim će svaka stranka ispuniti samo svoje političke ciljeve.
“Upravni odbor podržava okvirni dokument kao najreaIniju osnovu za provedbu ove presude i pozvao je OHR da okonča proces posredovanja kroz razgovore zasnovane na parametrima navedenim u okvirnom dokumentu. Svaka stranka koja ne prihvati rješenje iz okvirnog dokumenta snosit će posljedice za neispunjavanje obveza iz Daytona”, kazao je Moore.
On je neposredno nakon toga strankama i poslao okvirni dokument, za koji je OHR ocijenio kako je kompromisan prijedlog i moguće rješenje krize u Mostaru. Moor je u dopisu strankama objasnio kako dokument predstavlja najrealniju postojeću osnovu na kojoj se mogu provesti odluke Ustavnog suda BiH.
U dokumentu stoji kako u Mostaru postojati nekoliko (npr. tri) multietničkih izbornih jedinica (koje su istodobno i gradska područja) koje se protežu preko rijeke Neretve.
“Središnja zona neće biti izborna jedinica. Njezini birači će biti uključeni u jednu od multietničkih izbornih jedinica. Broj gradskih vijećnika koji se biraju u svakoj izbornoj jedinici bit će raspoređen razmjerno u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH i Izbornog zakonom BiH”, navodi se u prijedlogu.
Dodaje se da stranke trebaju finalizirati još nekoliko pitanja, uključujući ukupan broj vijećnika koji se biraju (npr. 35 ili neki drugi broj), zatim broj i granice izbornih jedinica (npr. mogućnost spajanja postojećih jedinica preko rijeke Neretve), kao i to treba li zadržati gradsku izbornu jedinicu i broj vijećnika koji bi se birao iz te jedinice te treba li uvesti sustav kompenzacijskih mandata.
Ovaj dokument temelji se na ranijim prijedlozima OHR-a i bloka stranaka nevezanih za HDZ i SDA. U posljednjim razgovorima i kontaktima okvirni dokument također nisu prihvatili ni HDZ ni SDA koji su ostali pri svojim stavovima.
Inicijativa OHR-a bila je da manje stranke u Mostaru ovaj dokument preuzmu kao svoju inicijativu, međutim, ni to nije dogovoreno.
Podsjetimo da je Mostar u svojevrsnoj blokadi i bezvlašću, jer u ovom gradu nisu održani lokalni izbori 2012. kao u svim ostalim općinama u BiH.
Izborno povjerenstvo nije raspisalo izbore za Mostar jer u ovom gradu nije provedena odluka Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izmjene Statuta grada i Izbornog zakona BiH u dijelu vezanom za Mostar. Odluka suda je donesena po žalbi hrvatskih izaslanika u Domu naroda, a koji su se žalili zbog toga što je različit broj građana iz mostarskih gradskih područja birao isti broj vijećnika, pa je ispadalo da glas Bošnjaka u Mostaru vrijedi kao četiri hrvatska.
Umjesto provođenja presude, HDZ i SDA sada žele potpunu reorganizaciju grada. HDZ BiH zalaže se za rješenje da Mostar bude jedna izborna jedinica i da vrijedi princip“jedan čovjek jedan glas”, dok SDA ne želi ni čuti za to zbog moguće ugroženosti Bošnjaka te traži podjelu Mostara na više općina.
GRADSKA PODRUČJA
“Teritorij gradskih područja će se podudarati s teritorijem izborih jedinica, kao što je to utvrđeno Ustavom Federacije i Ustavom županije. Komisije gradskih područja će se sastojati od vijećnika izabrani iz odgovarajućeg gradskog područja. Komisije će imati ulogu u procesu donošenja odluka vezanih uz neka pitanja koja se odnose na gradska područja, uključujući i odluke iz oblasti utvrđenih Statutom. Komisije gradskih područja će raditi s fondom za uređenje građevinskog zemljišta, koji će biti uspostavljen unutar institucionalnog okvira grada Mostara”, stoji u prijedlogu.
Dodaje se da stranke trebaju finalizirati još nekoliko pitanja poput broja vijećnika u komisijama gradskih područja i način na koji se oni biraju, zatim njihove opće nadležnosti i način rada, odnose između tih komisija i Gradskog vijeća pri donošenju odluka o pitanjima koja se odnose na gradska područja te detalje u vezi s uspostavom i radom fonda, kao i s njegovom ulogom u procesu donošenja odluka.
Bljesak.info