
Ako Županijski sud u Splitu potvrdi optužnicu protiv generala Nedjeljka Obradovića, zapovjednika Prve brigade HVO-a “Knez Domagoj” i 116. brigade, bit će to prvo suđenje visokom časniku Hrvatske vojske za ratne zločine počinjene izvan Hrvatske, na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, nastala nakon višegodišnje istrage, tereti Obradovića za ratne zločine nad civilima i zarobljenicima Bošnjacima u Hercegovini 1993. i 1994., posebno u logorima Dretelj i Gabela tijekom hrvatsko-muslimanskih sukoba.
Politički kontekst i pravne kontroverze
Ovaj slučaj otvara pitanje kaznenih progona pripadnika HVO-a koji su se, zahvaljujući dvojnom državljanstvu, sklonili u Hrvatsku nakon optužnica iz BiH. Optužnica, koju su prvotno formirale bošnjačke tajne službe, a kasnije preuzeo DORH, optužuje generala Obradovića za postupanje protivno Ženevskim konvencijama.
Obradovićev odgovor na optužbe
General Obradović u ekskluzivnom razgovoru odbacio je sve navode optužnice, ističući svoj ratni put kao dokaz suprotnog. Naglasio je kako je u brigadu primio oko 1500 Bošnjaka, pruživši im oružje, odjeću i uvjete prilagođene njihovim vjerskim običajima.
– “Nikada nisam zapovjedio ubojstva niti rušenje džamija. Optužbe su politički motivirane i usmjerene protiv Hrvatske. Ovo nije pravda, već mržnja,” kazao je Obradović.
Podsjetio je kako je nakon rata otišao u Sarajevo raditi na izgradnji zajedničke vojske i dva puta sudjelovao u vojnim školama u SAD-u, gdje je odlikovan.
Širi kontekst i sudski izazovi
Slučaj generala Obradovića, uključujući optužbe za “udruženi zločinački pothvat” i “agresiju Hrvatske na BiH”, stavlja pravosudne institucije Hrvatske pred pravni i politički izazov bez presedana. Obrana najavljuje borbu protiv nezakonito prikupljenih dokaza, dok će sud morati procijeniti validnost svjedočenja iz BiH.
Ishod ovoga procesa mogao bi postaviti temelje za buduće postupke protiv pripadnika HVO-a i značajno utjecati na odnose Hrvatske i BiH.