SARAJEVO – Nitko u parlamentu BiH neće kazneno odgovarati zbog činjenice da djeca rođena nakon 12. veljače ne mogu biti upisana u matične knjige rođenih, jer parlamentarci imaju imunitet koji ih štiti i kada ne provode odluke Ustavnog suda BiH, što je kazneno djelo.
Ustavni sud BiH u svibnju prošle godine presudom je naložio bh..parlamentu da Zakon o jedinstvenom matičnom broju usuglasi sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS. Parlament nije ispoštovao presudu pa je Ustavni sud BiH stavio van snage neustavni član 5 Zakona o matičnom broju i ta odluka je stupila na snagu 12. veljače ove godine.
Mato Franjičević, prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma bh..parlamenta, kaže da je ključni problem to što je Krivični zakon BiH, koji za neprovođenje presude Ustavnog suda predviđa zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, u suprotnosti s temeljnim načelima parlamentarne demokracije.
“Nemoguće je nepoštivati nešto što je donio Ustavni sud, ali isto tako teško je govoriti o kaznenoj odgovornosti zakonodavnog tijela. Članovi ovog tijela su izravno birani i na njih se ne može vršiti bilo kakav pritisak pa ni od strane Tužiteljstva BiH, koje je nadležno za procesuiranje slučajeva nepoštivanja presuda Ustavnog suda BiH “, rekao je Franjičević.
Podsjetio je da je identičan problem aktualan i statutu grada Mostara, koji je Ustavni sud poništio pa izbori u listopadu prošle godine nisu ni održani, novi statut još nije usvojen, a za to nitko kazneno ne odgovara.
Franjičević kaže da bi članovi parlamenta BiH mogli kazneno odgovarati samo kada uopće ne bi htjeli staviti na dnevni rad neko rješenje o kojem je Ustavni sud BiH donio presudu.
“To Zakonu o matičnom broju nije slučaj. On je nakon rješenja Ustavnog suda razmatran i nije prošao u parlamentu, jer su ga blokirale neke političke opcije”, naglasio je Franjičević, koji smatra da problem s upisom u matične knjige može biti riješen samo političkim putem, a nikako kaznenim sankcioniranjem.
Krstan Simić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda bh.. parlamenta, kaže da se može govoriti samo o političkoj odgovornosti članova zakonodavnog tijela, a nikako o kaznenoj, upravo zbog imuniteta.
“Ukoliko bi i bilo moguće utvrditi krivičnu odgovornost u procesu donošenja zakona, ona može biti samo na izvršnoj vlasti koja te zakone predlaže”, objasnio je Simić, koji kaže da je, radi prevazilaženja problema, pripremio izmjene Zakona o matičnom broju i Izbornog zakona, a radi ukidanja dvojnih naziva općina i gradova u RS.
Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, navodi da godišnje Tužilaštvu BiH proslijede oko 20 rješenja o neprovođenju presuda ovog suda.
“Nemamo saznanja da je podignuta ijedna optužnica zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda. Najviše rješenja o neprovođenju presuda odluka Ustavnog suda odnosi se upravo na zakonodavnu vlast”, precizirao je Mijan.
Ističe da se dobro provode odluke Ustavnog suda kojim je redovnim sudovima naloženo da nešto urade.
“Tek u zadnje vrijeme, uz obrazloženje da im fali novca u proračunima, niži nivoi vlasti slabije poštuju presude Ustavnog suda kojima se naređuju isplate pojedinačnih odšteta do 1.000 KM”, naveo je Mijan.
Napominje da je o problemu neprovođenja odluka Ustavnog suda i nekažnjavanja ove prakse nedavno razgovarano s predstavnicima Vijeća Europe. Mijan kaže da su predstavnici Tužilaštva BiH ranije upozoravali da su odluke Ustavnog suda neprecizne, da je teško utvrditi krivičnu odgovornost u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti i da bi trebalo mijenjati Kazneni zakon BiH.
Bez optužnica i presuda
Tužiteljstvo BiH je u protekle dvije godine zaprimilo po 14 predmeta o neizvršenju odluka Ustavnog suda BiH, a od početka ove godine 10 predmeta.
Selma Hećimović iz Službe za odnose s javnošću ovog tužiteljstva kaže da je u svim predmetima, u kojima nije izvršena odluka Ustavnog suda, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava, Tužiteljstvo BiH donijelo naredbe o provođenju istrage protiv nepoznatih počinitelja.
“Imajući u vidu obilježja bića krivičnog djela neizvršenje odluke Ustavnog suda, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava iz članka 239 KZ BiH, da se navedeno kazneno djelo može izvršiti samo sa direktnim umišljajem, dokazi prijavljeni u provođenju istrage u ovim predmetima nisu zadovoljavali standard osnovane sumnje neophodan za podizanje optužnice “, rekla je Hećimovićeva.
Iz Suda BiH saopštili su da od 1. siječnja 2011. godine pa do danas nije izrečena nijedna presuda zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH.
wpDiscuz