Nordijske nacije smatraju se najsretnijim nacijama na svijetu. Finci su pet godina zaredom proglašeni najsretnijom nacijom. Zašto je to tako?
Neki su mišljenja da je to zbog činjenice da se radi o malim, homogenim i bogatim narodima. Neka istraživanja su pokazala da za to postoje čak i genetske predispozicije. No, prema World Happiness Report (WHR), rezultati ovog istraživanja su neutemeljeni.
Novac
Nordijske države su bogate i sretne, ali nisu sve bogate nacije sretne kao Nordijci. Singapur je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, no prema izvješću je na 27. mjestu. Kuvajt je peta najbogatija zemlja svijeta na 54. mjestu.
Nordijske zemlje poznate su po niskim stopama nejednakosti dohotka, ali istraživanja nisu pokazala da je to razlog visokog zadovoljstva životom. Međutim, utvrđeno je da visoka nejednakost dohotka uzrokuje nepovjerenje, što utječe na razinu zadovoljstva. Jednostavno rečeno, ljudi mrze biti prevareni, navodi Euronews.
Teorija genetske predispozicije
A da je teorija genetske predispozicije točna, to bi bio samo jedan od razloga za sreću. Znanstvenici vjeruju da postoje ono što se naziva biomarkerima sreće. No rezultati istraživanja pokazuju da je 60 do 70 posto osjećaja sreće uvjetovano vanjskim čimbenicima, a da se preostali postotak može pripisati genetici.
Ne zato što su mali i homogeni narodi
U izvješću se ističe da nije potvrđeno da postoji veza između broja stanovnika zemlje i osjećaja sreće. Osim toga, nordijske zemlje nisu homogene.
Gotovo osam posto stanovništva Finske rođeno je u inozemstvu. Gotovo 7,5 posto stanovništva Danske su stranci. U Francuskoj 10 posto stanovništva čine stranci. U Izvješću o sreći za 2018. istaknuto je da udio stranaca ne utječe na osjećaj sreće kod domicilnog stanovništva.
Udio stranaca u deset nacija koje su okarakterizirane kao najsretnije iznosio je 17,2 posto, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka. Što je još važnije, istraživanje je zaključilo da utjecaj etničke raznolikosti na povjerenje u društvo postaje irelevantan kada postoje dobre institucije. U nordijskim zemljama postoje dobre institucije, zbog čega su građani zadovoljni.
Jedan od autora Izvješća o sreći, profesor John F. Helliwell, napomenuo je da se istraživanje bavilo BDP-om po glavi stanovnika, institucionalnom potporom, očekivanim životnim vijekom, stupnjem slobode, stupnjem darežljivosti države i stupnjem korupcije. Prema njegovim riječima, među Nordijcima ima najviše povjerenja i dobre volje. Istaknuo je da se to odražava na rad institucija i privatno ponašanje ljudi.
Kvaliteta institucija i socijalna država
Kvaliteta institucija i socijalna država značajno utječu na osjećaj zadovoljstva životom. Podaci pokazuju da su ljudi koji žive u zemljama gdje postoje kvalitetne ustanove zadovoljni, što znači postojanje kvalitetnih javnih usluga – dobre mirovine, izdašne naknade za roditeljski dopust, naknade za njegu bolesnika, dobre zdravstvene usluge i obrazovanje, naknade za nezaposlene.
Time su institucije manje nejednakosti, što građane navodi da vjeruju u institucije, tj. biti zadovoljan.
Povjerenje
Profesor Helliwell je istaknuo da je povjerenje “užasno” važno. Kako bi se utvrdilo koliko je važno ispitanici su upitani misle li da će vratiti izgubljeni novčanik.
Zadovoljniji su životom bili oni koji su očekivali da im se novčanik vrati. Takve su se osobe smatrale sretnijima od onih koji nisu očekivali da će im se novčanik vratiti.
Američka tvrtka Reader’s Digest prošle je godine provela eksperiment s novčanicima. Helsinki je bio grad u koji je vraćeno najviše novčanika. Za sastavljanje Izvješća o sreći korišteni su i podaci anketne agencije World Gallup.
Liberalne vrijednosti
Istraživanje je pokazalo da postoji snažna povezanost između progresivnog oporezivanja i razine sreće. Progresivno oporezivanje osigurava, između ostalog, dobre zdravstvene usluge, obrazovanje i javni prijevoz. Građani vjeruju da će novac biti iskorišten za javna dobra. Institucije se grade izgradnjom povjerenja.
Smijati se i pjevati ne znači uvijek da je netko sretan
Zemlje Latinske Amerike često se okarakteriziraju kao zemlje s “pozitivnim osjećajima”. Ali nisu ni među 20 država čije su nacije okarakterizirane kao najsretnije. Najsretnije su nordijske nacije u kojima se rjeđe izražavaju pozitivni osjećaji. Smatraju se prilično melankoličnima.
Klima
Najviša prosječna temperatura u jugozapadnoj Finskoj iznosi 6,5 stupnjeva Celzija godišnje. Još je niže na istoku i sjeveru.
Istina je da su nordijske zime duge, mračne i hladne, te da većinu sreće povezuje s toplom klimom. No, zaključeno je da klima malo utječe na osjećaj sreće. Ljudi se prilagođavaju
wpDiscuz
