Kako bi se dobit “Elektroprijenosa” mogla dijeliti, a radi se o 100 milijuna maraka, moraju se stvoriti preduvjeti. Osnovni je da parlament BiH usvoji potrebne izmjene zakona. Tek kada to bude završeno, može se ići na raspodjelu po principu odnosa kapitala. Izjavio je ovo u intervjuu “Nezavisnim” Matan Žarić, direktor “Elektroprijenosa”, dodajući da je veoma […]

" />
Published On: Čet, sij 30th, 2014

Žarić: Elektroprijenos može donijeti 800 milijuna KM

Kako bi se dobit “Elektroprijenosa” mogla dijeliti, a radi se o 100 milijuna maraka, moraju se stvoriti preduvjeti. Osnovni je da parlament BiH usvoji potrebne izmjene zakona. Tek kada to bude završeno, može se ići na raspodjelu po principu odnosa kapitala.

Izjavio je ovo u intervjuu “Nezavisnim” Matan Žarić, direktor “Elektroprijenosa”, dodajući da je veoma važno da se krene s investicijama u prenosnu mrežu. “Plan investiranja već postoji u Nacrtu i u idućih 10 dana mora da bude dostavljen Energetskoj zajednici. Tek kada ga oni odobre, on će se naći pred organima kompanije. Kod investicija i prijema radne snage poštovat ćemo odnos kapitala, da nitko od akcionara ne bi bio oštećen”, rekao je Žarić, ističući da “Elektroprijenos” u sljedećih 10 godina može osigurati 800 milijuna maraka za investicije iz vlastitih sredstava.

Nakon što je Europska komisija prihvatila dogovor premijera o raspodjeli dobiti “Elektroprijenosa”, pala je prepreka da se krene u ove aktivnosti. Na koji način će ići raspodjela novca?
“Elektroprijenos” nije toliko profitabilna kompanija da bi imala neku veliku dobit. Tu se praktično radi o neutrošenim sredstvima iz prethodnog perioda. Da bi se dobit mogla dijeliti, a radi se o 100 milijuna maraka, moraju se stvoriti preduvjeti. Osnovni je da parlament BiH usvoji potrebne izmjene zakona. To je jedanput bilo u proceduri, ali je blokirano zbog pokretanja pitanja zaštite vitalnog interesa. Nakon što je utvrđeno da nema povrede vitalnog interesa, na potezu je parlament. Tek kada zakonske izmjene budu usvojene, može se ići na raspodjelu po principu odnosa kapitala.

Što se tiče investicija, na što će konkretno taj ostatak novca biti utrošen?
Moramo imati plan razvoja prijenosne mreže za 10 godina, a slijedom tog plana pravi se trogodišnji financijski plan, pa potom jednogodišnji. Ovi planovi u prethodnom periodu nisu bili usvajani, odnosno nisu prošli organe uprave kompanije.
Sada je s ovim dogovorom premijera stvorena volja da se ti planovi naprave. Oni moraju ispunjavati određene kriterije Evropske energetske zajednice, odnosno da se odredi životni vijek pojedine opreme, da se odredi izračun opterećenja mreže, kao i da se zadovolji kriterij sigurnosti. Ništa od ovoga u prethodnom periodu nije rađeno.
Plan investiranja već postoji u Nacrtu i u idućih 10 dana mora biti dostavljen Energetskoj zajednici. Tek kada ga oni odobre, on će se naći pred organima kompanije.
Kod investicija i prijema radne snage poštovat ćemo odnos kapitala, da nitko od akcionara ne bi bio oštećen.

Zadovoljava li sadašnja mreža potrebe BiH?
Kakvo god da je stanje, prethodna uprava je imala kvalitetu isporuke električne energije od 98,5 posto. Praktično, mi smo najbolji u regiji i nismo imali velike zastoje. Ipak, ova mreža ne bi mogla preuzeti svu energiju koja bi u budućnosti mogla postojati. Zbog toga je važno krenuti s investicijama.

Nekoliko puta je bilo govora o gubicima na elektromreži. Jesu li oni na nekim dijelovima mreže veći nego što je to dozvoljeno?
Mi se uklapamo u postotak 1,5 posto gubitka na mreži. Imamo mnogo energije, ali je pitanje kako je plasirati na tržište. Morat ćemo raditi nove vodove prema Srbiji i prema Lici. Europsku ekonomsku zajednicu zanima i ima li protok energije kroz BiH.

Zbog čega postoji veliko zanimanje  Europske komisije za “Elektroprijenos”?
Njima je bitno da sustav bude stabilan. Primjerica, ne može pasti mreža u BiH a da se to ne odrazi na Austriju. Sad kad uključimo TE Stanare morat ćemo raditi novu transformatorsku stanicu da bismo imali stabilan sustav.

Kad već govorimo o tome, možete li nam dati bar grubu sliku koliko je bh. mreža u europskom kontekstu bitna. Je li to neki koridor ili “ulica sa strane”?
Energija će biti jedan od glavnih koridora i bitna je, a BiH je jaka s energijom, imamo je viška i plasiramo je u okruženje.

Kad dugoročno pogledamo, ima li BiH dovoljno novca da iz dobiti “Elektroprijenosa” izgrađuje ili će nam biti potrebna dodatna sredstva?
Naša procjena je da u narednih 10 godina možemo osigurati oko 800 miliona KM za investicije iz svojih sredstava. Međutim, pojavljuju se pojedine strategije koje, kada bi se ispunile, to bi iznosilo oko 1,5 milijardi. Stvar je države na koji način će to reducirati  i hoće li se zaduživati. Mi godišnje ne možemo implementirani više od 50 milijuna KM i to je taj nivo što mi možemo uraditi i imati sigurnu mrežu. Upravo iz tih razloga Europska komisija će pogledati naše planove i osigurava li se s tim stabilnost u narednih 10 godina.

Adut
Prema Vašoj procjeni, može li elektroenergetski sektor biti na neki način izvozni adut BiH u narednim godinama?
Kako da ne, to je temelj i stabilnost, ali i interes okruženja. Neuređeno je pitanje i plina, a to je drugi segment stabilnosti zemlje.