Zapad zabrinut da povjerljivi podaci iz NATO-a ne dođu u ruke srpskih i ruskih igrača u Crnoj Gori

Teške pregovore oko formiranja nove vlasti u Crnoj Gori vode predstavnici triju koalicija koje su na izborima krajem kolovoza tijesno odnijele pobjedu nad Demokratskom partijom socijalista, strankom predsjednika te zemlje Mila Đukanovića. Gubitak uzdi vlasti iz Đukanovićevih ruku poremetio je osjetljivu geopolitičku ravnotežu pa su za formiranje nove vlade u malenoj balkanskoj zemlji zainteresirani i brojni veći i manji međunarodni faktori – od Washingtona preko Bruxellesa do Beograda i Moskve

Prema pisanju podgoričke Pobjede, koplja se lome oko ključnih resora vezanih uz državnu sigurnost, operativne podatke i razmjenu informacija s NATO-om. Crna Gora postala je članica NATO-a u lipnju 2017. godine, uz veliko protivljenje Demokratskog fronta, prosrpske oporbene koalicije koja bi, po rezultatima izbora, trebala biti najveća komponenta nove vladajuće većine. No pojavila su se neslaganja oko izbora nestranačkog čelnika koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’ Zdravka Krivokapića. Disonantni tonovi neočekivano stižu baš iz Demokratskog fronta, najjače članice te koalicije, jer bi njihovi vodeći ljudi mogli biti izostavljeni iz nove vlade.

Čelnici Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su nepravomoćno na zatvorske kazne zbog pokušaja puča u noći tijekom parlamentarnih izbora u listopadu 2016. godine, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO. Plan je tada bio upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Krivima su proglašeni ruski državljani, agenti obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji su u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori.

Zato su na Zapadu zabrinuti oko toga tko će u budućnosti kontrolirati vojni i sigurnosni sektor u Crnoj Gori. Sigurno je da ne žele da to budu otvoreno prepoznati ruski i srpski igrači.

Pobjeda piše da je Ljubiša Milanović, ministar-savjetnik u veleposlanstvu Srbije u Podgorici, u utorak prijepodne boravio u Nikšiću i razgovarao s vladikom Joanikijem Mićovićem. Spomenuti vladika Joanikije je uz mitropolita Amfilohija bio najvažnija figura unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a odigrao je ključnu ulogu u organizaciji višemjesečnih prosvjednih šetnji (litija, op.a.) ‘Ne damo naše svetinje’, kojima se željelo spriječiti provođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Taj je zakon, prema mišljenju SPC-a, osmišljen da bi se smanjio njihov utjecaj u društvu, između ostalog oduzimanjem imovine. Kako bi spriječio takav razvoj događaja, SPC se direktno uključio u politiku pomogavši oformiti koaliciju ‘Za budućnost Crne Gore’ i postavivši na čelo svog čovjeka Zdravka Krivokapića.

Spomenuti Milanović, koji se sastao s Joanikijem, nekadašnji je šef postrojbe srpske policije Poskok, višestruki savjetnik u vladi i osoba koja šalje izvještaje izravno u kabinet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Milanović je u jeku litija, piše Pobjeda, bio izvor lažne informacije koja je izazvala uznemirenje crnogorske javnosti: da će kosovske specijalne policijske snage ROSU doći u Crnu Goru za Badnji dan kako bi pružile podršku crnogorskoj policiji. Tada je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, sa zakašnjenjem od desetak dana, izdalo usmenu zabranu Milanoviću da komunicira s državnim institucijama Crne Gore. Ta usmena zabrana nakon izbora više nije na snazi i nema sumnje da je on prenio Joanikiju neku važnu poruku iz Beograda…

Osim srpske, u Crnoj Gori su trenutno jako aktivne ambasade najutjecajnijih zapadnih zemalja koje su organizirale sastanke s čelnicima tri koalicije koje bi trebale voditi buduću vlast: Dritanom Abazovićem, Zdravkom Krivokapićem i Aleksom Bečićem. Pobjeda navodi da je očito da su ‘zemlje kvinte’ (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija) zabrinute za mogućnost da se povjerljive informacije odlijevaju prema Beogradu, odnosno Moskvi. Isti list tvrdi da najutjecajnije zemlje Zapada nastoje napraviti ‘sigurnosni štit’ kako ne bi oni koji su prepoznati kao srpsko-ruski igrači zaposjeli fotelje u takozvanim ministarstvima sile.

Jedan od scenarija je da šef socijalno-liberalne i zelene URA-e Dritan Abazović zasjedne na mjesto potpredsjednika buduće vlade Crne Gore i bude koordinator svih sigurnosnih službi. Međutim Abazović nema ni iskustva ni kapaciteta za izgradnju sigurnosnog štita, ali u postojećoj konstelaciji odnosa unutar nove parlamentarne većine on se nameće kao – jedini izbor.

‘Problem je to što će brojni kadar – po dubini svih tih sigurnosnih službi – zauzeti ljudi iz Demokratskog fronta jer im to pripada shodno političkoj snazi koju imaju unutar trojne koalicije. Zato se zapadnjaci pribojavaju da neće biti u mogućnosti zaštititi privilegirane informacije’, kazao je Pobjedi diplomatski izvor koji se bavi analizom obavještajne zajednice na zapadnom Balkanu.