Kao što se moglo i očekivati, nedavni sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova ruskog kolege Vladimira Putina maksimalno je zakomplicirao situaciju na ionako kompleksnom sirijskom ratištu i pokrenuo preslaganje snaga i početak prekrajanja teritorija koji bi mogli imati i dalekosežne političke posljedice, pogotovo u odnosima između Turske sjedne strane te Europske unije i SAD-a s druge. Turska se, naime, okrenula Moskvi i Teheranu, pa čak i Damasku, tako da joj odlazak Bashara al-Assada više nije prioritet.
Merkel traži lojalnost Turaka
Amerikanci su vidjeli da polako gube konce iz ruku ali i važnog saveznika pa su njihovi najjači igrači krenuli u diplomatsku ofenzivu; Joe Biden u Tursku, a John Kerry u Saudijsku Arabiju. Biden je čak spreman žrtvovati kurdske snage na terenu, kojima SAD pomaže, kako bi se dodvorio Erdoğanu. Član kurdske koalicije u Siriji, Ali Bashar s terena poručuje za Večernji list da će kurdske snage braniti svoj teritorij u Siriji pod svaku cijenu. Turski novinar Hassan Al Tahrawi smatra da je Turska morala krenuti u vojnu operaciju te da za nju ima pristanak Irana i Rusije, ali i Assada.
– Iranci i Rusi nisu zadovoljni razvojem događaja na terenu. Kurdski kanton u Siriji, u ovom trenutku, mogao bi destabilizirati čitavu regiju – smatra Al Tahrawi. Njemačka kancelarka Angela Merkel izabrala je drukčiju taktiku i započela snažan pritisak na Ankaru, i to za nju pomalo netipičnom retorikom. Prvo su njemačke tajne službe plasirale informaciju kojom dokazuju da Turska financira teroriste ISIL-a, da bi se početkom tjedna pojavila vijest kako u Njemačkoj djeluje više od 700 turskih špijuna, zaposlenih u poslovnicama turskih banaka i turističkih agencija u toj zemlji. Finalnu poruku poslala je Angela Merkel samo dan nakon poziva njemačkim građanima da se opskrbe zalihama za slučaj ratnog stanja.
– Od njemačkih građana turskog podrijetla očekujemo lojalnost njemačkoj državi – poručila je Merkel.
– Od svih koji žive u Njemačkoj, pa i Turaka, traži se da se drže vrijednosti njemačkog Ustava. Kao zastupnik zadužen za integraciju, molim građane turskog porijekla da se njemačkih vrijednosti drže kod kuće, ali i da se zalažu za te vrijednosti u zemlji iz koje potječu – kaže zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD). Ne smiju postojati dva mjerila – jedno za Njemačku, drugo za Tursku. Ako je smrtna kazna neprihvatljiva u Njemačkoj, neprihvatljiva je i u Turskoj.
– Kad je riječ o vlastitoj naciji, postoji neka vrsta sljepila prema vrijednostima koje u njemu vladaju – dodaje Juratović.
Popularno je biti “antiturčin”
U njemačkom je parlamentu 10-ak zastupnika turskog porijekla, kaže, koji se zalažu za njemačke vrijednosti, no oni su pod velikim pritiskom, od samog turskog predsjednik Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je zatražio genetske testove da se vidi jesu li zapravo Turci, do problema koje imaju sa svojim sunarodnjacima.
– Veliki je raskol u turskoj populaciji u Njemačkoj. Erdoğanovi pristalice prozivaju sve one koji se ne slažu s njima. Lojalnost Tuskoj traži se preko lojanosti Erdoğanu – upozorava Juratović.
Austrijski politički znanstvenik koji predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, Anton Pelinka, u razgovoru za Večernji list kaže da se te napetosti događaju jer svi akteri vode unutarnju, a ne vanjsku politiku.
– Tri velike stranke u Austriji natječu se koja će biti više antiturski raspoložena. To je smiješno jer Austrija nije važan igrač u međunarodnoj politici po pitanju Turske, nego samo koristi tu temu zbog domaćih razloga. Na unutarnjopolitičkoj sceni čini se da se strankama isplati biti više antiturski raspoložen nego druge stranke – kaže Pelinka. Dodaje kako je očito i da Erdoğan koristi Austriju i Njemačku za svoje unutarnjopolitičke ciljeve.
– Erdogan koristi instrumente provokacije i također kritizira Njemačku i Austriju kako bi postao popularniji na domaćoj sceni. Svi igrači su se previše zaigrali unutarnje politike, a premalo vanjske – smatra Pelinka. Iako je njemački stav prema Turskoj ponešto drukčiji nego austrijski, i u Njemačkoj je, s izuzetkom kancelarke Angele Merkel, prisutan trend korištenja antiturskih stereotipa za stjecanje simpatija domaće publike, zaključuje Pelinka.
Putin: Na snagu stupa puna ratna spremnost
Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u četvrtak podizanje pune ratne spremnosti za cijelu rusku vojsku. Tu je odluku potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu naglasivši kako iznenadna provjera ratne spremnosti Oružanih snaga zahvaća Južni, Zapadni i Centralni okrug, kao i Sjevernu flotu i zračne snage i trajat će do kraja mjeseca.
wpDiscuz