Hrvatski generalski zbor, udruženje koje okuplja umirovljene generale i visoke časnike Hrvatske vojske, upozorava da se u BiH sprema više od 900 optužnica za ratne zločine iz devedesetih godina. Usmjerene su, kažu u Zboru, protiv pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane.
Službeni Zagreb naziva ih političkim, no Sarajevo kaže da ne postoje u tolikom broju..
U Hrvatskom generalskom zboru tvrde da je Hrvatska u ratu pomagala Bosni i Hercegovini, i da pripadnici Hrvatske vojske i HVO-a, ne mogu biti optuženi za agresiju. Imaju saznanja da je bh. pravosuđe otvorilo istragu protiv 900 osoba, da je među njima i umirovljeni general Pavao Miljavac kojeg, kako tvrdi, po zapovjednoj odgovornosti terete za zločin u Kozarskoj Dubici.
“Ono što je za nas u Hrvatskoj neprihvatljivo, a isto tako i za nas generale da se gotovo cijeli vrh HVO-a i gotovo cijele Hrvatske vojske optužuje po jedinstvenoj formuli – udruženi zločinački pothvat uz pomoć RH, Tuđmana i Gojka Šuška. Mi imamo određene optužnice pa se onda dalje navodi koji je to krimen”, rekao je Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.
Suborcima savjetuje da ne idu u Bosnu i Hercegovinu, zbog mogućeg uhićenja. Osobno se ne boji, za razgovor je spreman, ali u Hrvatskoj.
Zbog istraga koje su u tijeku, u Tužiteljstvu BiH ne daju izjave. Ali, Al Jazeera saznaje da je broj onih koji su pod istragom višestruko manji od 900, a da se stalni istupi hrvatske strane u Sarajevu tumače kao pritisak ili nastojanje da se razotkriju informacije koje su važne za istragu.
Tvrdnje o tako velikom broju optužnica hrvatska strana crpi iz kaznenih prijava koje je protiv pripadnika hrvatske vojne komponente podnio MUP Republike Srpske. Odnose se na ratne zločine počinjene ’95. u zapadnoj Bosni, te ’92. i ’93. u Posavini – Orašju, Bosanskom brodu i Sijekovcu.
Od kraja rata do danas podneseno je ukupno 40 kaznenih prijava, protiv 915 osumnjičenih osoba. Riječ je o pripadnicima HOS-a i Hrvatske vojske, HVO-a, te HOS-a i HVO-a zajedno. Potvrđene su optužnice protiv 87 osoba, osuđene su 22, a 14 je nedostupno pravosudnim organima BiH.
“Da li je politička prijava koja je podnesena 2003. ili 2000? Danas se tumači deset ili 13 godina poslije da je politilka. Zašto nije rečeno tad da je politička? Znači, očigledno neka politička klima se promijenila i u Hrvatskoj da bi se danas pričalo da se radi o političkim optužnicama”, navodi Milorad Kojić iz Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina.
Šestorica čelnika samoproglašene Herceg-Bosne za to vrijeme u Hagu čekaju pravosnažnost presude kojom su za udruženi zločinački poduhvat osuđeni na 111 godina zatvora. Državnom vrhu Hrvatske je važno da se u konačnom postupku takav oblik odgovornosti odbaci, za bivše borce da se otklone sve sumnje da su u njemu mogli sudjelovati.
“Udruženi zločinački poduhvat, on je po prirodi stvari ograničen na najvišu razinu kaznene odgovornosti. U BiH on nikada neće biti suđen jer je presuđen u Hagu. Radi se sada eventualno o optužbama za neku srednju razinu odgovornosti”, kazala je odvjetnica Vasvija Vidović.
Vidović je zastupala mnoge optuženike pred Haškim tribunalom. U statutu tog suda je, kaže, udruženi zločinački poduhvat bio predviđen za najodgovornije. Pogrešnom primjenom u praksi, uglavnom je, kaže, dovodio do padanja optužnica. Ako do njih i dođe, zna se, kaže, kako će završiti.