Published On: Pet, tra 20th, 2012

PREDSTAVNIK OKRUGA HRASNO: Da se formira Treći, Bošnjaci me više ne bi mogli birati

zeljko_komsic_3Ž.K.  rijetko dotiče teme koje se tiču Hrvata u BIH. Budući da on predstavlja građansku nadnacionalnu opciju primitvni porivi primitivnih nacionalista kao što su sloboda, suverenost, konstitutivnost i kolektivno pravo nisu nešto što Komšića zanima. No omaklo mu se u Nezavisnim novinama, pa je progovorio malo i o svom narodu. Navodnom. Kojeg navodno predstavlja. Kao hrvatski član predsjedništva otet i nametnut od Bošnjaka.  Pardon Građana.

Ž.K.

U narodu poznatiji i kao Žlatkov Kondom.

 

Iznošeći Zlatkov stav iz svojih usta Ž.Kondom kaže sljedeće:

Takav slučaj, gdje dio naroda ostane negdje u nekoj manjini, kaže, već imamo sa ovakvim ustavnim uređenjem. 

Upravo ova rečenica vrijedna je polemike. Pitali se Žlatkov K. kako to da narodi koji su ostali u manjini ne traže ukidanje entiteta u kojem su u većini? Zna li naime Ž. Kondom iti jednog Srbina u Federaciji koji traži ukidanje RS-a? Poznaje li ijednog Bošnjaka u RS-u koji javno traži ukidanje muslimanskog entiteta FBIH?

Na sceni je dakle upravo suprotan razvoj događaja od onog  o kojem govori Komšić. Manjinski Bošnjak u Banjaluci želi što jači muslimanski entitet – Federaciju. Manjinski Srbin u Sarajevu i Federaciji želi što jači srpski entitet RS.

Srbin u Federaciji svjestan je da ništa neće dobiti gašenjem RS-a. Bošnjak u RS-u svjestan je da ništa neće dobiti gašenjem FBIH.

Hrvat u Banjaluci, ali i onaj u Zenici, Tuzli, i drugim većinskim muslimanskim gradovima, nema entitet kojim vladaju Hrvati. On s  povjerenjem gleda u jačanje hrvatskih kantona, u stolni grad Mostar, u otvaranje novih pogona, onkologije.

Taj Hrvat je svjestan da formiranjem hrvatskog entiteta njemu može biti samo bolje. Nikako lošije. On će i dalje ostati manjinac u okruženju većinske nacije, no u svojoj državi BIH postojat će institucije koje će ga lakše moći štititi.

Primjerice da danas postoji hrvatski entitet, Žlatkov Konodom uopće ne bi imao priliku davati intervjue jer bi taj entitet blokirao izborni zakon koji Bošnjacima omogućuje da  preglasavaju Hrvate. Da postoji hrv. entitet, postojao bi i proračnu hrvatskog entiteta. Samim time pomoć  Hrvatima u Banjaluci i Tuzli ne bi ovisilao dobroj volji Bošnjaka nego bi hrvatska vlada, hrvatskog entiteta sama odredila te iznose pomoći, kao i program investicija,ulaganja i sl.

 

“Rješenja problema ne samo za Hrvate nego i za sve ostale narode, treba tražiti upravo u suprotnom pravcu, u pravcu ravnopravnosti na cijeloj teritoriji BiH, bez obzira ko je gdje etnička većina a ko manjina”, kazao je Komšić. 

Kondom ne razumije da  ideja federalizacije BIH nije suprotna s idejom građanskog. Pogotovo licemjerno zvuči kada o ravnopravnosti na cijeloj teritoriji i stragu od entiteta govori polučovjek, polukurton, koji je upravo živi dokaz kako funkcionira ravnopravnost i građansko tamo gdje dva naroda žive u “građanskoj idili”.

Biti etnička većina ili manjina, smatra da ne smije biti određujuća činjenica kada govorimo o ravnopravnosti i naroda i pojedinaca-građana.“To važi, kako za BiH kao cjelinu, tako i za pojedine dijelove BiH”, zaključio je.

Rekao je dakle ovu rečenicu lik  čija je plaća koju dobija, i funkcija na kojoj sjedi, produkt, neravnopravnosti, majorizacije, bošnjačkog nacionalšovinizma nad Hrvatima ili rečeno Kondomovim rječnikom – posljedica činjenice da je etnička većina , manjima, odredila predsjednika.