Skandalozno je kako se jedino profesionalno kazalište s hrvatskim nacionalnim predznakom u BiH drži na poziciji korisnika grant sredstava, te za njega se izdvaja samo 370.000 maraka godišnje. Što je žalosno u usporedbi s Bosanskim narodnim pozorištom u Zenici koje iz proračuna godišnje dobiva oko 1.400.000 KM, a Narodno pozorište Sarajevo oko 5.600.000 KM“, izjavio je u intervju za Hrvatski Medijski Servis ravnatelj Hrvatskog Narodnog kazališta Mostar Ivan Vukoja.
Osim o lošoj financijskoj situaciji Vukoja je za HMS govorio i novim projektima HNK Mostar, suradnji s mostarskim Narodnim pozorištem, te izgledima da zgrada HNK Mostar konačno bude dovršena
Razgovarala: Glorija Krišto, Hrvatski Medijski Servis
HMS: Koje dramske projekte planirate ove godine i što ljubitelji kazališta mogu očekivati na u ovoj sezoni?
VUKOJA: U tekućoj sezoni 2014./2015. smo imali tri premijere: poetsko-scenski recital „Hercegovina III“, „Sve o ženama“ Mire Gavrana i „Ajmo na fuka“ Dragana Komadine. Ovaj mjesec krećemo s pripremama nove predstave. Riječ je o komadu „Vanja, Sonja, Maša i Spike“ suvremenog američkog dramskog pisca Christophera Duranga. Predstavu će režirati Nina Kleflin iz Zagreba, a premijera će biti u sklopu ovogodišnjeg festivala Mostarsko proljeća – Dani matice hrvatske Mostar. Ovo je ujedno i nastavak koprodukcijske suradnje HNK Mostar i Matice hrvatske Mostar. Prošle godine smo koprodukcijski, također u sklopu Festivala, napravili predstavu „Ljepotica iz Leenanea“ a ove godine idemo s koprodukcijom predstave „Vanja, Sonja, Maša i Spike“.
HMS: Suradnju s Narodnim pozorištem Mostar okrunili ste premijerom predstave „Ajmo na fuka“. Koliko je po vašem mišljenju za grad Mostar važna ova komprodukcija i kada je zapravo započela suradnja s Narodnim pozorištem?
VUKOJA: Suradnja je započela odmah po mome dolasku u Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u jesen 2013. kada smo u studenom postavili predstavu „Chik lit“ autora Damira Šodana i redateljice Tanje Miletić-Oručević. To je bila predstava HNK Mostar ali su u njoj kao gosti sudjelovali glumci iz Narodnog pozorišta i Pozorišta lutaka, te dvoje mladih diplomanata i jedan student glume s Fakulteta humanističkih znanosti Univerziteta Džemal Bijedić. Redateljica je bila direktorica Mostarskog teatra mladih, a autor glazbe član mostarske grupe Zoster, tako smo predstavi dali titulu prve poslijeratne svemostarske predstave. Nakon toga, u ljeto 2014. HNK i NP su potpisali Memorandum o suradnji. U okviru te suradnje dogovoreno je kako ćemo imati usuglašen nastup prema našim osnivačima Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Mostaru, te međusobna razmjena repertoarskih predstava i zajednička produkcija novih. Narodno pozorište je s predstavom „Djelidba“ gostovalo na našoj Maloj sceni, jer velike još nemamo, a HNK s predstavom „Chick lit“ je igralo u Narodnom pozorištu. Svojevrsni vrhunac dosadašnje suradnje je predstava „Ajmo na fuka“ koja je prva službena koprodukcija HNK i NP. Zbog specifičnih okolnosti u kojima živimo, ovu predstava ima ne samo kazališno-unjetničku dimenziju, nego i širu kulturnu, pa i društveno-političku jer može biti primjer suradnje i nekim drugim institucijama u ovome gradu i državi.
HMS: Kako je došlo do ideje za suranju za predstavu „Ajmo na fuka“ koja je s oduševljenjem i velikim zanimanjem dočekana od strane građana?
VUKOJA: Kolega Almir Mujkanović, direktor Narodnog pozorišta, i ja smo odmah po potpisivanju spomenutog memoranduma dogovorili organizacijsko-pravni okvir suradnje, te u dogovoru s umjetničkim savjetima naših kuća krenuli u razgovore o odabiru predstave. Svi smo imali ideju da ta predstave, ako je moguće, bude i tematski vezana uz Mostar. Sretna okolnost je bila da su Robert Pehar i Saša Oručević već od ranije imali ideju o predstavi u kojoj bi njih dvojica na sceni igrali dva lika koji žive na različitim a ponekad i suprotstavljenim stranama grada. U projekt se kao tekstopisac i dramaturg uskoro uključio i umjetnički savjetnik HNK i viši asistent na Akademiji scenskih umjtnosti u Sarajevu Dragan Komadina, tako da smo se vrlo brzo dogovorili da upravo ta predstava bude prva koprodukcijska predstava HNK i NP.
HMS: Kakva je trenutno financijska situacija u kazalištu, koliko se godišnje izdvaja iz proračuna za vaš rad i možete li to zadovoljiti potrebe HNK Mostar?
VUKOJA: Finacijska situacija u HNK je jako loša. Iznosom koji dobivamo od osnivača pokrivamo troškove plaća (zbog nedostatka sredstava umanjene za 30%) i režijske troškove. Sredstva za program, odnosno za predstave moramo osigurati iz drugih izvora što u ovoj općoj besparici i krizi postaje sve teže. Pored toga imamo naslijeđena dugavanja za doprinose i razne druge troškove poslovanja, te održavanja opreme i objekta. Zgrada nam prokišnjava na desetak mjesta, trebamo servisirati i nadopunjavati opremu, povećavati produkcijsku razinu, proširivati glumački ansambl, itd., a za sve to trebamo puno više novca nego što trenutno dobivamo. Od Grada Mostara godišnje dobivamo 195.000 KM, a od Vlade HNŽ-a 175.000 KM. S obzirom kako smo u proračunu HNŽ-a još uvijek na poziciji korisnika grant sredstava navedeni iznos se često umanjuju kod rebalansa proračuna. I ovom prigodom želim spomenuti kako je skandalozno da se jedino profesionalno kazalište s hrvatskim nacionalnim predznakom u BiH drži na poziciji korisnika grant sredstava. Za usporedbu Bosansko narodno pozorište u Zenici iz proračuna godišnje dobiva oko 1.400.000 KM, a Narodno pozorište Sarajevo oko 5.600.000 KM.
HMS: Koliko je do sada izdvojeno sredstava za izgradnju HNK Mostar, kada se može očekivati nastavak radova?
VUKOJA: Priča o izgradnji objekta HNK Mostar je jako kompleksna priča i ne može se objasniti u par rečenica. Ipak, ukratko, s gradnjom je započeto 1996. po projektu zagrebačkog arhitekte Vjenceslava Lončarića. Nakon što su izgrađene dvije etaže (podrumska i suteren) i opremljen prostor Male scene, 2002. godine se prestalo s gradnjom. Trenutno je u tijeku izrada Studije opravdanosti nastavka izgradnje objekta HNK Mostar i novog Idejnog projekta, te pripreme za izradu Glavnog projekta. Sva ta dokumentacija se financira iz sredstava Državnog ureda Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Koristim i ovu prigodu još jednom zahvaliti Državnom uredu, Ministarstvu kulture RH kao i cijeloj Vladi RH na razumijevanju i pomoći. O nastavku izgradnje moći će se ozbiljno razgovarati tek kada završimo kompletnu dokumentaciju Glavnog projekta. Za sada imamo samo načelne dogovore i obećanja. Trenutno radimo ono što je u domenu naših mogućnosti: asfaltirali smo prilaz kazalištu, ogradili parking, čistimo prostor oko zgrade, sređujemo građevinsku ogradu.
HMS: Jesu li u tijeku pripreme za osnivanje Dramskog studia mladih HNK Mostar i kada se može očekivati da će započeti s radom? Koliko zapravo surađujete s mladim glumcima?
VUKOJA: S Dramskim studiom planiramo započeti rad u rujnu ove godine, u tijeku su izrada elaborata i organizacijske pripreme. Nadamo se dobrom odzivu i uspješnom radu. Želimo napraviti što veću mrežu ljudi koji će na različite načine biti povezani s HNK. S mladim glumcima koji tek završavaju Akademiju smo surađivali i do sada a ta suradnja će se sigurno i nastaviti. Kroz Dramski studio želimo da se s kazališnim radom upazna i što više mladih ljudi. Dio njih će se možda odlučiti na profesionalno bavljenje kazalištem, dio će ostati u amaterskim okvirima, ali će zasigurno svi biti educirana i zainteresirana kazališna publiku.
HMS: Vrlo dobro znamo kako je kultura u Mostaru dosta pocijenjena pa na koji način vi uspjevate zadržati, vratiti ili privući publiku u kazalište?
VUKOJA: Mislim da samo sustavno i dugoročno bavljenje tim problemom može donijeti prave rezultate. Pored dobrih predstava, nužno je imati i dobar PR te sustavno raditi na formiranju i educiranju kazališne publike. Dramski studio je jedan od tih kanala, ali sustavno trebamo pristupiti i školama i fakultetima, kao i raznim drugim potencijalno zainteresiranim javnostima. A i za to sve trebamo imati resurse, i tehnološke i financijske i kadrovske. Trenutno radimo s onim što imamo na raspolaganju. Rezultati se polako naziru, ali je pred nama još dugačak i vrlo zahtjevan put. I ovaj intervju je jedan od elemenata tog puta.
wpDiscuz